Da li je leptospiroza počela odnositi žrtve, zašto nema zvaničnih informacija, ko je prvi u lancu odgovornosti?

Piše: Amra Vrabac

Od 23. maja u Kantonu Sarajevo je proglašena epidemija leptospiroze. U međuvremenu se pojavila i bruceloza. Od tada do danas, izuzev press konferencije Zavoda za javno zdravstvo KS 23. maja, nije bilo javnog obraćanja Vlade KS, ministra zdravstva, komunalne privrede, i drugih relevantnih subjekata kako bi javnost bila upoznata šta se radi na suzbijanju epidemije. Sporadični medijski istupi pojedinih ministara, koji su ovu zdravstvenu krizu pozicionirali u domen komunalne privrede iako je ona uzročno-posljednično povezana, samo su dodatno izazvali sumnju da Vlada KS ne vlada trenutnom situacijom.

Osim nekoliko saopćenja, a što se može vidjeti i na stranici Vlade KS, izostala je naprimjer press konferencija na kojoj bi se jasno predstavio plan suzbijanja epidemije, te apelovalo na građane kako oni mogu doprinijeti i koje mjere mogu sami preduzeti, šta mogu tražiti od svojih stambenih upravitelja, poslodavaca, vlasnika prostora.

No, kako vidimo ovih dana, građani su se sami organizirali. Kose oko svojih zgrada, peru prilaze zgradama, čiste podrume, izbjegavaju područja na kojima su primijećeni glodari. No, vijest da je jedna osoba preminula, a koja je imala komplikacije zarazom leptospirozom, otvara mnoga pitanja. Riječ je o zdravstvenoj radnici Hitne pomoći.

Zastupnica u Skupštini KS Sebija Izetbegović objavila je da je ta uposlenica preminula od leptospiroze, te je zatražila odgovornost.

Treba podsjetiti da je javnost o pojavi ove bolesti obaviještena tek nakon nekoliko tekstova jednog portala čija je novinarka bila pacijent. Inače, pitanje je da li bi bilo proglašene epidemije, da li bi se znalo za zarazu ili umrle od leptospiroze.

Iz više izvora Patriji je potvrđeno da se pacijenti sa simptomima karakterističnim za leptospirozu, javljaju porodičnom ljekaru još od aprila, barem kada je riječ o naselju Dobrinja gdje je bio i zabilježen najveći broj pacijenata, s tim da su se naknadno javili pacijenti i iz drugih dijelova Kantona Sarajevo kod kojih je utvrđena leptospiroza.

S obzirom da je do masovne pojave glodara, čijim se urinom širi bakterija koja izaziva leptospirozu, došlo zbog nemara u provođenju obavezne zakonom propisane deratizacije javnih površina, predmet je otvorilo i Tužilaštvo KS. Do sada nije poznato koje radnje su poduzete, da li je neko ispitan, na koje okolnosti i da li smrtni slučaj sada otvara pitanje dodatne odgovornosti.

Prema navodima Zavoda za javno zdravstvo KS deratizacija nije izvršena tokom 2023. godine (ni proljetna ni jesenja), kao ni proljetna 2024. godine što je dovelo do masovne pojave glodara.

Iz Zavoda su se oglasili 31. maja navodeći šta su čije obaveze u vezi procesa deratizacije, a već se spremaju i za jesenju fazu sistematske deratizacije.

“Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo će i dalje vršiti stručni nadzor te sve zaprimljene prijave građana o povećanom broju glodara proslijediti konzorciju koji je zadužen za provođenje deratizacije, te ukoliko se ukaže potreba, nakon okončanja proljetne faze, predložiti i izvoženje interventne deratizacije. Shodno tome, planira se i početkom jula organizirati koordinacijski sastanak sa svim relevantnim akterima u ovom procesu”, navode iz Zavoda.

Tako javnost o pojedinačnim aktivnostima obavještavaju Zavod za javno zdravstvo, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, KJKP Rad, KCUS, što je i građanima jako teško pratiti.

Tako je naprimjer direktor KJKP Rad Mirsad Jašarević u jednoj TV izjavi kazao da "su sanirali žarišta leptospiroze", pa je nejasno na osnovu čega je dao procjenu da su žarišta sanirana, i nije li Zavod za javno zdravstvo jedini koji može reći da je neko žarište sanirano.

No, dok se vlast dogovori ko i šta radi, građanima želimo da ostanu zdravi koliko je to moguće u trenutnim okolnostima koje vladaju u Kantonu Sarajevo.