Okeani tonu u tamu, naučnici zabrinuti

(Patria) - Više od 75 miliona kvadratnih kilometara okeana globalno, odnosno više od 20 posto njihove površine, značajno je potamnilo između 2003. i 2022. godine, što je izazvalo zabrinutost među pomorskim naučnicima širom svijeta.

To opsežno zatamnjenje smanjuje dubinu fotične zone, sunčevim svjetlom obasjanog gornjeg sloja okeana koji je ključan za većinu morskog života i za regulaciju klime, prenosi Zimo.hr.

U istraživanju objavljenom 27. maja u časopisu "Global Change Biology", naučnici s britanskog Univerziteta u Plymouthu i Plymouth Marine Laboratoryja analizirali su 20 godina NASA-inih satelitskih podataka i računarskih modela.

Koristili su podatkovni skup Ocean Colour Web, koji razlaže okeane na segmente od 9 kilometara, uz modele sunčevog i mjesečevog zračenja kako bi izmjerili promjene u dubini fotične zone.

Otkrili su da se u više od 9 posto okeana, na području površinom većem od Afrike, fotična zona smanjila za više od 50 metara. U nekim dijelovima gubitak te zone prelazio je 100 metara.

Iako je u 10 posto okeana u tom periodu zabilježeno posvjetljenje, globalni trend i dalje jasno naginje njihovom zatamnjenju.

U obalnim vodama glavni uzročnici su ispiranje nutrijenata, organske tvari i sedimenta iz poljoprivrede i oborina, što potiče rast planktona i smanjuje prozirnost vode.

U otvorenom moru, promjene u dinamici cvjetanja algi i porast temperature površine mora vjerovatno sprječavaju prodiranje svjetla.

- Postoje istraživanja koja pokazuju kako se boja površine okeana promijenila tokom posljednjih 20 godina, potencijalno kao rezultat promjena u planktonskim zajednicama.

No, naši rezultati pružaju dokaze da takve promjene uzrokuju široko rasprostranjeno zatamnjenje koje smanjuje količinu okeana dostupnog životinjama koje ovise o suncu i mjesecu za svoj opstanak i razmnožavanje - upozorava dr. Thomas Davies, vanredni profesor morske zaštite na Univerzitetu u Plymouthu.

Dodaje da to može ugroziti ne samo okeanski, nego i ekosisteme koji ovise o okeanima.

- I mi ovisimo o okeanu i njegovim fotičnim zonama za zrak koji udišemo, ribu koju jedemo, našu sposobnost borbe protiv klimatskih promjena i za opšte zdravlje i dobrobit planete - kaže Davies.

Ako se fotična zona smanjuje za oko 50 metara na velikim dijelovima okeana, životinje kojima je potrebno svjetlo bit će prisiljene približiti se površini, gdje će se morati takmičiti za hranu i ostale resurse koji su im potrebni, napominje Tim Smyth iz Plymouth Marine Laboratoryja.

Najizraženije smanjenje dubine fotične zone zabilježeno je na vrhu Golfske struje i u polarnim regijama, područjima snažno pogođenim klimatskim promjenama. Obalna mora poput Baltičkog, pogođena kopnenim ispiranjima, također su doživjela značajno zatamnjenje.