
(Patria) - Na svečanoj večeri NATO parlamentarne skupštine, održanoj povodom obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se prisutnima ističući važnost očuvanja mira, poštivanja ljudskih prava i potrebu za hrabrim koracima ka demokratskom razvoju države.
Obraćanje člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića na svečanoj večeri NATO parlamentarne skupštine povodom obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Dejtonu, u Nacionalnom muzeju Ratnog zrakoplovstva Sjedinjenih Američkih Država pic.twitter.com/mmB1UG9sd8
— Patria (@AgencijaPatria) May 26, 2025
Komšić je naglasio kako, u skladu s funkcijom koju obnaša i principima vanjske politike BiH, govori isključivo u kontekstu Bosne i Hercegovine i njenih zakonskih i ustavnih obaveza, bez komentarisanja unutrašnjih pitanja drugih država. Ujedno je istakao da očekuje jednak nivo uzdržanosti i poštovanja prema BiH od strane drugih učesnika skupa.
U odgovornom tonu, podsjetio je na važnost mjesta gdje se skup održava, koje nosi duboko historijsko značenje za Bosnu i Hercegovinu. Zahvalio je Sjedinjenim Američkim Državama, njihovoj vladi i narodu, na kontinuiranoj podršci BiH – od 1995. godine do danas.
„Bosna i Hercegovina je zemlja koja zna cijeniti značaj mira. Velika većina građana BiH učinit će sve da mir bude očuvan i da buduće generacije nikada ne iskuse užase kojima je bila izložena moja generacija“, poručio je Komšić, dodajući da se "vrata pakla lako otvaraju, a vrlo teško – ponekad i nemoguće – zatvaraju".
Komšić je upozorio da mir, stabilna država i društvo nisu nešto što se može uzeti zdravo za gotovo, već vrijednosti koje zahtijevaju svakodnevnu brigu, posvećenost i borbu.
Govoreći o Dejtonskom mirovnom sporazumu, istakao je da on nesumnjivo predstavlja osnovu mira i stabilnosti u BiH, ali da se s distance od gotovo tri decenije moraju postaviti i teža pitanja – prije svega, da li današnji ustavni okvir omogućava zemlji da ide naprijed.
„Ne mislim pri tome na administrativno uređenje zemlje – jer znamo da o tome nema i neće biti konsenzusa. Mislim prije svega na pitanje ljudskih prava i s tim usko povezanu vladavinu prava“, naglasio je Komšić.
Podsjetio je da je Evropski sud za ljudska prava u više navrata presudio da Bosna i Hercegovina diskriminiše svoje građane na osnovu identiteta, čime se krše osnovna ljudska prava. Istakao je da za takvu nepravdu ne postoji prihvatljivo opravdanje, te da njeno ispravljanje ne ugrožava Dejtonski ustav, niti strukturu BiH.
„Naprotiv, ispravljanje te nepravde je osnovni uslov – conditio sine qua non – za dalji napredak Bosne i Hercegovine“, poručio je Komšić.
Upozorio je da bez suočavanja s tim pitanjima, Bosna i Hercegovina ostaje zaglavljena u prošlosti i njenim kontradiktornim tumačenjima, bez kapaciteta da se okrene budućnosti.
Na kraju obraćanja, zahvalio je organizatorima na pozivu i istakao važnost zajedničkog razgovora na mjestu koje ima snažan simbolički značaj za Bosnu i Hercegovinu.