Piše: Amra Vrabac
Sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije BiH održat će se u utorak u zgradi Vlade Federacije BiH u Sarajevu.
Na dnevnom redu je nekoliko ključnih ekonomskih pitanja, kao i analiza efekata odluke o najnižoj plaći za 2025. godinu za prvi kvartal, a koja od januara iznosi 1.000 KM. S obzirom da je Vlada FBiH odluku donijela krajem decembra i bez prethodne pripreme ova odluka izazvala je oprečne reakcije. Analize broja zaposlenih pokazuju da je u prva tri mjeseca ove godine u FBiH došlo do pada broja zaposlenih.
Posljednjeg dana 2024. godine prema evidenciji Porezne uprave FBiH bilo je 551.452 zaposlene osobe. Posljednjeg dana marta 2025. godine broj je pao na 542.803 uposlena. Najveći pad imala su tri kantona – Sarajevski, Tuzlanski i Zeničko-dobojski. To je razlika od 8.649 osoba i ovi podaci već su alarm za uzbunu.
S druge strane, nakon povećanja minimalne plaće, dio poslodavaca radnicima je ukinuo topli obrok pa i sa povećanjem plaće koja sada iznosi 1.000 KM, radnici nisu na dobitku već skoro na istom kao i povećanja minimalne plaće. Uz stalna poskupljenja, inflaciju, i povećanje svih drugih troškova života radnici nisu osjetili veliki benefit od povećanja minimalne plaće.
Vlada FBiH je odlukama o neoporezivom dijelu pomoći u mjesečnom iznosu do 450 KM omogućila poslodavcima da povećaju plaće ostalim radnicima bez dodatnih troškova, a ta odluka je na snazi do kraja jula. Također Vlada je osigurala i subvencije za dio doprinosa privatnim poslodavcima nakon rasta minimalne plaće, ali zbog velikog broja odbijenih zahtjeva poslodavci se pitaju za koga je ova mjera uopće i uvedena. Dodatni problem je što su prve subvencije isplaćene tek u martu za januar, u aprilu za februar...
S obzirom na veliki broj penzionera u FBiH, padom broja zaposlenih sve je manja razlika između broja zaposlenih i broja penzionera pa je ona krajem marta iznosila 87.973 u korist zaposlenih. A najveći dio novca za isplatu penzija upravo se prikuplja iz doprinosa na plaće. Tako je nakon povećanja minimalne plaće, došlo i do rasta naplaćenih doprinosa i to u u januaru 449.315.945 KM, u februaru dolazi do rasta na 521.038.401 KM i u martu je naplaćeno 532.043.989 KM.
Izmjene Zakona o doprinosima prošle su oba doma Parlamenta FBiH i primjenjivat će se od 1. jula ove godine. Smanjuje se zbirna stopa doprinosa za 13,25 posto koja je išla na teret poslodavaca.
Ekonomsko-socijalno vijeće zauzet će stav o nastavku aktivnosti na fiskalnim reformamam do kraja ove godine, a plan Vlade FBiH je dodatno sniziti stopu doprinosa sa primjenom od januara 2026. godine.
S obzirom da je krajem novembra prošle godine stupila na snagu i odluka o neradnoj nedjelji u sektoru trgovine, ESV će analizirati probleme u toj oblasti. Neke od općina dobile su izuzeće od primjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kada je riječ o neradnoj nedjelji, dok se nekim općinama uskratila ta mogućnost. Pa tako neke općine imaju enormno uvećan promet zbog radne nedjelje, dok neke bilježe značajan pad prometa. S obzirom i da smo na pragu turističke sezone postoji mogućnost da se neke od općina koje imaju veliki broj turista na određeni period izuzmu od neradne nedjelje, no odluku u tome donosi Vlada FBiH.
Iako u podacima Porezne uprave FBiH nema podataka u kojim sektorima je došlo do smanjenja broja radnih mjesta, prema informacijama Patrije, dio izgubljenih radnih mjesta je i u malim trgovinama i zbog zatvorenih obrta.
Već sada je jasno da će ova godina biti puna ekonomskih izazova, a ukoliko Vlada FBiH nastavi donositi odluke bez prethodnih analiza i priprema, mogao bi se nastaviti pad broja zaposlenih što u ovom trenutku sigurno ne bi trebao biti bilo kome cilj.