Evropski parlament pozvao države članice na jačanje pomoći Ukrajini

(Patria) - Evropski parlament usvojio je sinoć rezoluciju kojom poziva države članice da znatno povećaju pomoć Ukrajini nakon očitih promjena prema ratu u toj zemlji koje su stigle s novom vladom u Washingtonu.

Eurozastupnici smatraju da nakon očite promjene stavova SAD-a o ruskoj ratnoj agresiji, što uključuje otvoreno okrivljavanje Ukrajine za trenutni rat, EU i države članice moraju zadržati svoju ulogu najvećeg donatora Kijevu te znatno povećati pomoć ratom pogođenoj zemlji.

Zastupnici su na plenarnoj sjednici u Strazburu pozdravili prijedlog sporazuma o 30-dnevnom prekidu vatre koji su dogovorili Kijev i Washington.

Izrazili su očekivanje da će ga prihvatiti i Rusija, no upozoravaju da EU mora dati snažne sigurnosne garancije za Ukrajinu te da mora moći odbaciti hitro sklopljene sporazume o prekidu vatre koji bi oslabili sigurnost kontinenta i izložili ga budućim napadima Rusije.

U rezoluciji se navodi da se pregovori o evropskoj sigurnosti ne mogu voditi bez EU te se izražava "zaprepaštenost" politikom popuštanja američke administracije Rusiji.

Rezolucija je prihvaćena sa 442 glasova "za", 98 protiv i 126 suzdržanih.

Također, zastupnici smatraju da se EU mora pripremiti za poslijeratnu obnovu Ukrajine te ističu da Rusija mora platiti golemu štetu počinjenu u toj državi.

Stoga su pozvali na konfiskaciju ruske državne imovine zamrznute evropskim sankcijama kako bi se ona koristila u odbrani i za obnovu Ukrajine.

Povjerenik Evropske komisije za poljoprivredu Christophe Hansen u raspravi je rekao da je trenutno zamrznuto 210 milijardi eura ruske imovine, a dobit ostvarena putem kamata ide Ukrajini. Ta pomoć bi nakon oporezivanja mogla dostići iznos do tri milijarde eura.

Dotaknuvši se prijedloga da EU konfiskuje ukupan iznos, Hansen je kazao da je EK otvorena za daljnje rasprave o bilo kakvim razumnim opcijama koje bi primorale Rusiju da prestane s agresijom.

Zastupnici su podijeljeni oko te ideje, dio njih smatra da bi to bila odgovarajuća kazna za Rusiju zbog njene agresije te da to može biti dio budućih reparacija Kijevu, a oni koji se protive smatraju da bi se time stvorio opasan presedan.

Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde prošle je sedmice upozorila da se bilo kakva odluka o korištenju zamrznute ruske imovine mora temeljiti na međunarodnom pravu.

ECB dugo izražava zabrinutost oko utjecaja takvog poteza na buduću spremnost investitora da drže imovinu u eurima.

- Nije na ECB-u da raspravlja o tome, no ja bih svakako naglasila da će utemeljenost odluke u međunarodnom pravu biti važna za druge investitore - rekla je Lagarde.