Dodikova kontrola nad UIO: Novac važniji od izvornog Dejtona, moć SNSD-a i HDZ-a jasnija nego ikad, Trojka izgubljena

Piše: Amina Čorbo-Zećo

Milorad Dodik zna jako dobro šta radi. U naletu bijesa i priče kako poštuje Ustav BiH, onaj izvorni dejtonski još niti jednom nije spomenuo Upravu za indirektno oporezivanje, institucije koja također nije dejtonska kategorija, ali mu ona treba!

Jer, treba mu novac, carine, kontrola izlazi iz BiH, a na čelu ove institucije je njegov Zoran Tegeltija. Nakon godina vladanja Mire Džakule (HDZ) Trojka se nije uspjela izboriti za ovu funkciju, zapravo nisu se ni borili.

Tek je uzaludno potpredsjednik SDP-a Vojin Mijatović kazao da pozicija direktora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH) ne smije pripasti kadru koji dolazi iz SNSD-a.

“Ukoliko se neki zaigraju pa i UIO daju SNSD-u, onda daj da im damo sve ostale pozicije. UIO mora pripasti koaliciji oko SDP BiH”, naveo je Mijatović.

A, zaigrali su se i Tegeltiju stavili na čelo UIO BiH.

Zoran Tegeltija (SNSD) bio je najbolji kandidat na intervjuu na konkursu za direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, osvojivši ocjenu 10.

Na drugom mjestu je ostao Mladen Zirojević sa prosječnom ocjenom 8,5. Pored Tegeltije i Zirojevića, uslove konkursa ispunjavali su i glavni revizor Kancelarije za reviziju institucija u FBiH Dževad Nekić, pomoćnik direktora Sektora za informacione tehnologije UIO Svjetlana Perković, te Saudin Terzić i Dženan Musemić.

Nije, dakle da nisu upozoreni vladajući šta će se desiti, ali sluha za dobronamjerne savjete koje su dolazile iz probosanskih redova nije bilo.

A, ima razloga da se preispita rad u UIO. Za početak valja istaći da Uprava za indirektno oporezivanje BiH od 2017. godine nije realizovala preporuku Odjeljenja za internu reviziju kojom se treba obezbijediti da struktura zaposlenih u UIO BiH održava nacionalnu strukturu stanovništva u BiH prema posljednjem popisu stanovništva. Rok za izvršenje preporuka bio je šest mjeseci. No, ona koja se odnosi na nacionalnu strukturu zaposlenih nikada još nije realizirana.

Za vrijeme direktora Mire Džakule (HDZ), a zatim i Zorana Tegeltije (SNSD) značajno je narušen nacionalni balans na štetu Bošnjaka kao najbrojnijeg naroda u BiH. Stvari se nisu puno promijenile ni nakon dolaska Tegeltije na čelo UIO u junu 2023. godine.

Prema evidenciji zaposlenih u UIO BiH, početkom avgusta 2024. godine bilo je 2.195 zaposlenih lica na neodređeno lice od čega je 878 Bošnjaka, 845 Srba, 461 Hrvat i 11 ostalih. Procentualno, Bošnjaka je 40 posto, Srba 38,50, Hrvata 21 i ostalih 0,50 posto.

S obzirom da se primjenjuje posljedni provedeni popis iz 2013. godine, to znači da u UIO BiH je 222 Bošnjaka manje nego što bi ih trebalo biti.

No, ako primjenimo izjavu Elmedina Konakovića datu u vezi diskriminacije kandidata Fahrudina Halača (Bošnjak) za sigurnosne agencije, a koju je utvrdio Sud BiH, a što Konakoviću nije sporno, onda ne možemo očekivati niti djelovanje prema UIO.

Podsjetimo, nakon što je imenovan aktualni saziv Vijeća ministara, na direktorske, odnosno pozicije zamjenika direktora imenovani su srpski i hrvatski kandidati koji su bili prošli konkursnu proceduru, dok su kadrovi bošnjačke nacionalnosti izbačeni iz procesa imenovanja kako bi stranke Trojke pripremile imenovanje sebi podobnih kadrova.

Ovi imenovani iz kvote SNSD-a danas su mahom otišli kod Milorada Dodika na sastanak, na kojem je između ostalog poručeno da će se Srbi povući iz institucija BiH kada zakoni usvojeni u NSRs stupe na snagu.

Zabrinjava muk iz države, dok se čuju samo mlake izjave da će institucije raditi svoj posao. Koje institucije, jer za početak se očekivalo da svoju reakciju na odlazak čelnika policijskih agencija u Banja Luku da Borjana Krišto, koja se ponaša kao da je se ništa od dešavanja ne tiče iako je premijerka Vijeća ministara BiH.

Očito je da čeka mig Dragana Čovića, stranačkog šefa ili sutrašnje okupljanje HNS-a. Ali šta čeka treća komponenta vlasti, dok čelnici institucija koje trebaju biti garant sigurnosti građana sjede u Banja Luci s Dodikom?

Sada je vidljivo da je koncentracija političke moći u rukama određenih političkih partija, kao što su SNSD i HDZ, a Bošnjaci, iako su najbrojniji narod, nisu ravnomjerno zastupljeni u institucijama kao što je UIO BiH, kojeg Dodik ne smatra nametnunom institucijom – jer novac mu treba više od izvornog Dejtona.