Uz Program reformi osigurati i adekvatan budžet za vojsku

(Patria) - Centar za sigurnosne studije pozdravlja iskorak koji su partneri u vlasti na državnom nivou postigli usvajanjem Programa reformi za 2023. godinu i dostavljanju istog u Sjedište NATO-a u Briselu.

Uprkos značajnom kašnjenju u ispunjavanju dogovorenih obaveza koje proizilaze iz NATO programa Akcioni plan članstva (MAP), u kojem BiH punopravno participira od decembra 2018. godine, nadaju se da će ovaj konsenzus značiti i ubrzavanje daljnjih koraka ka punopravnom članstvu.

"U tom kontekstu, pozitivnim ocjenjujemo i djelimično ispunjavanje obaveza ka otvaranju pregovora s EU, usvajanjem Prijedloga zakona o zaštiti ličnih podataka i graničnoj kontroli.

Kako bi ovaj politički dogovor o nastavku puta BiH ka NATO-u bio kredibilan, politički lideri će morati uložiti dodatne napore u obezbjeđivanju adekvatnih finansijskih resursa za funkcionalnost i efikasnost Ministarstva odbrane BiH, odnosno Oružanih snaga BiH.

Trenutna izdvajanja za vojsku su na nivou, blago rečeno, totalno neprimjerenog sagledavanja dešavanja i promjena u okruženju i na globalnom nivou. Vjerovatno su izdvajanja za vojne potrebe BiH procentualno među najmanjim izdvajanjima država u svijetu.

Dodatno breme predstavlja i činjenica da je predviđeni budžet struktuisan da se preko 80% izdvaja za plate i naknade uposlenih, a modernizacija i opremanje prepušta se uglavnom donacijama prijateljskih zemalja.

Stoga, apelujemo na odgovorne da, prilikom razmatranja bužeta za 2025. godinu, planiraju izdvajanje značajnijih sredstava za potrebe Oružanih snaga BiH, odnosno ulaganje u opremanje i modernizaciju istih, kako bi i na tom polju postigli interoperabilnost sa zemljama članicama NATO-a. Značajno je podsjetiti da je nedavno generalni sekretar NATO- a, gospodin Mark Rute, u svom prvom zvaničnom obraćanju, kao imperativ za budućnost opstanka NATO-a, zatražio povećanje odbrambenih izdvajanja zemalja članica na 3% BDP-a.

U slučaju BiH, to bi u okviru postojećeg BDP-a (trenutno oko 50 milijardi BAM) značilo izdvajanje oko 1,5 milijardi BAM u narednom periodu ili trenutno jednu milijardu BAM, ako bi se ravnali sa svim evropskim zemljama koje su do sada uspjele podići svoja odbrambena izdvajanja na 2% BDP-a, predviđena odlukom iz 2014. godine.

Bitno je napomenuti da je vojni budžet trenutno oko 390 miliona BAM, što predstavlja veoma skromna izdvajanja od otprilike 0,8 BDP-a te uveliko odstupa od nastojanja ostalih NATO članica, ali i trenutnih izazova i prijetnji savremenog sigurnosnog i geoplitičkog okruženja.

Vjerovatno ove iznose BiH neće biti u stanju da dostigne u postojećim socioekonomskim okolnostima, ali za kredibilan napredak ka NATO članstvu mora iskazati spremnost da slijedi takvo opredjeljenje i konkretnim potezima povećati izdvajanja za vojne snage. To će svakako predstavljati značajan izazov za vlasti, što se zasigurno može uočiti na primjeru nedavnog pada Vlade Savezne Republike Njemačke, ali je to jedini put kojim se može iskazati
opredjeljenje i odlučnost za približavanje kolektivnim sistemima odbrane i sigurnosti.

Pri svemu tome, neprihvatljivo je i nekvalitetno izvršavanje budžeta Ministarstva odbrane BiH, koje u posljednjim godinama ne uspijeva adekvatno potrošiti izdvojena sredstva proračuna, što bi trebalo biti predmetom posebne analize i kontrole od Parlamentarne skupštine BiH. Svoje mjesto u ovim procesima svakako treba svojim autoritetom zauzeti i Predsjedništvo BiH koje je, između ostalog, ovlašteni predlagač Prijedloga budžeta institucija
BiH, ali i vrhovni civilni zapovjednik oružanih snaga koji mora voditi računa i o spremnosti te operativnosti snaga kojima upravlja", saopćili su iz CSS-a