Putin je pokazao Zapadu da Rusiju nije moguće izolovati, ali nije dobio ono što je najviše želio

Piše: Armin Sijamić

Šesnaesti po redu samit BRICS-a održan je u ruskom gradu Kazanju od 22. do 24. oktobra. Desetine šefova država na samitu važna su pobjeda za predsjednika Rusije Vladimira Putina, ali visoki gosti nisu bili spremni da sada podrže ono što zvanična Moskva očajnički treba.

Ne tako davno američki predsjednik Joseph Biden rekao je da je Putin izolovan kao nikada ranije. Tada je ta konstatacija bila tačna, posebno što je još uvijek na snazi potjernica međunarodnog suda za zločine u Ukrajini, koja Putinu ograničava kretanje u mnogim državama.



Ali nakon samita u Kazanju ta izolacija je manja. Tačnije nema je u brojnim državama, uključujući dvije najmnogoljudnije. Uprkos prijetnjama Zapada, Kina i Indija nisu okrenuli leđa Putinu. Ali to ne znači ni da su prihvatili njegovu politiku. Takav stav su zauzeli i Iran, Turska, Brazil, Južna Afrika, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, Etiopija, Egipat...

Grandiozni skup u Kazanju, u Republici Tatarstan koja ima većinski muslimansko stanovništvo, poslao je poruku Zapadu da je sve više nezadovoljnih stanjem u svijetu, često iz različitih razloga. Izbor Kazanja za mjesto samita također je simbolički važno, jer je taj grad dugo vremena bio centar trgovine između Zapada i Istoka. Porazno za Ruse je da su oni sada Istok, koji je daleko od Zapada.

Samit nezadovoljnih

Mjesecima prije ovoga samita mnogi su najavljivali da je samit u Kazanju početak kraja svjetskog finansijskog sistema, koji je nastao poslije Drugog svjetskog rata i koji je Sjedinjenim Američkim Državama dao glavne poluge upravljanja svjetskom ekonomijom, tako što je američki dolar bio glavna svjetska valuta, a Washington imao mehanizme da kontroliše svjetski finansijski krvotok.

Nakon samita u Kazanju svijet je ostao tamo gdje je i bio – učesnici su rekli da su nezadovoljni postavkom iz Bretton Woodsa, ali nisu pretjerano odlučni da sa Rusijom grade novi bez Zapada. Izuzetak su Iran i Kina. Iran zbog činjenice da je pod sankcijama Zapada kao i Rusija, između ostalog isključeni iz SWIFT-a, a Peking jer bi kineski juan vjerovatno imao današnju ulogu dolara u većem dijelu svijeta. Ta opcija Indiji je jednako neprihvatljiva kao i Washingtonu.

http://nap.ba/qpost/347682

Modi ide ka novoj izbornoj pobjedi koja raduje Washington, ali ne i Peking

Piše: Armin SijamićZa Indiju mnogi kažu da je najveća demokratija na svijetu jer u njoj glasa 960 miliona ljudi, što je više nego što Sjedinjene Američke Države i Evropska unija imaju stanovnika. U državi koja se pretvara u veliku svjetsku

Juan je sada glavna rezervna ruska valuta. Finansijske transakcije Moskve vrše se u domaćoj valuti gdje je moguće, a juan se koristi kada to nije moguće. Ruske poteškoće u međunarodnom plaćanju primijetili su mnogi. The Economist je zabilježio slučaj da je Moskva ovog mjeseca mandarine iz Pakistana platila lećom i bobom.

Finansijske poteškoće koja ima Rusija rezultat su sankcija koje je uveo Zapad zbog agresije na Ukrajinu. Iako ruska ekonomija trenutno dobro stoji, sve je više izvještaja o poteškoćama u međunarodnoj trgovini, jer Zapad steže obruč i kažnjava one koji pomažu Rusiji da zaobiđe sankcije. To je na Zapadu predstavljeno kao utrka sa vremenom u postavci da se Rusija finansijski oslabi prije neko se ukrajinska vojska slomi pod ruskim napadima.

Zamka u koju je upao Putin u Ukrajini, nakon loše procjene da Zapad neće stati iza Kijeva, Rusiju sve više će da košta. Bez obzira kako će rat u Ukrajini završiti, Moskva će platiti ogromnu cijenu i to će primarno iskoristiti njen saveznik u Pekingu.

http://nap.ba/qpost/284757

Predavanje u naručje Pekingu Rusiju može da košta, dok Kinu etablira kao drugu najveću svjetsku silu

Piše: Armin Sijamić Trodnevna ovosedmična posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Moskvi i Vladimiru Putinu prošla je u znaku prijateljskih poruka sa obje strane. Iako je domaćin želio pokazati posjetu kao svečanu i rutinsko razvijanje p

Učesnici samita su u zajedničkoj izjavi i pojedinačnim istupima naglasili nezadovoljstvo stanjem u svijetu. U zajedničkoj izjavi, koja ima 143 tačke, članice BRICS-a žele reformu Ujedinjenih nacija i njegovog Vijeća sigurnosti, zatim da ta organizacija ima vodeću ulogu u regulaciji vještačke inteligencije, da su protiv unilateralnih sankcija, da su zabrinuti stanjem na Bliskom istoku (posebno u Libanu i Pojasu Gaze), ponovili su posvećenost osnivanju palestinske države u granicama iz 1967. godine, zatražili da se nastave pregovori o iranskom nuklearnom programu, traže kraj rata u Ukrajini, reformu sistema iz Bretton Woodsa i diskusiju o novom sistemu finansijskog poravnjanja između članica BRICS-a.



Putin nastavlja rat protiv Zapada

Pored pomenutog, na marginama samita postignuti su i drugi dogovori prisutnih delegacija. Ali suštinski ništa revolucionarno se nije desilo, jer je očito da unutar BRICS-a postoje nesuglasice, iako je sve više država koje se žele pridružiti forumu, a na ovom samitu učetvovalo je pet novih članica. Putin zbog toga može biti dijelom zadovoljan, ali ne i u potpunosti. Baš kao i Zapad.

Putin je dobio bitku za svoju reputaciju u velikom dijelu svijeta, jer su desetine šefova država došle u Kazanj i tako poručili Zapadu da svoje interese neće ugroziti zbog rata u Ukrajini. U ruskoj interpretaciji, koja je na taj način gledano ispravna, kaže se da su predstavnici većine svjetskog stanovništva došli u Kazanj.

Putin može biti nezadovoljan što je još jedan samit BRICS-a završen bez epohalnih promjena, iako su oni koji su učestvovali više puta rekli da to žele. Međutim, konkretnih rezultata još uvijek nema i to je dobra vijest za Zapad. Putin još uvijek nije ubijedio saveznike da se žrtvuju za ruske interese, odnosno da dođu u bilo kakav sukob sa Zapadom zbog planova Moskve.

To znači da se borba nastavlja i da je strateška postavka ostala ista – nezadovoljnih je sve više i žele promjene. Očito je da na tu kartu igra Putin i računa da vrijeme radi za Rusiju. Jedan od gostiju samita bio je i palestinski predsjednik Mahmoud Abbas. Retorički BRICS je stao iza Palestine, a veći dio Zapada iza Izraela na konkretan način. To je nastavak Putinove politike prema Palestini, koja koristi nezadovoljstvo Zapadom, ali bez mehanizama na terenu da je sprovede.

http://nap.ba/qpost/323822

Putin rat u Pojasu Gaze koristi da pruži ruku saradnje muslimanima širom svijeta

Piše: Armin Sijamić Krvoproliće u Izraelu i nakon toga u Pojasu Gaze, zbog svoje brutalnosti i obima, u drugi plan stavlja različite političke procese koji bi u normalnim okolnostima bile važne vijesti. Jedan od takvih procesa je pokušaj Moskv

Navedeno nije iznenađenje i vjerovatno sve strane su mogle pretpostaviti ovakav ishod samita, računajući da BRICS ima potencijal koji se još uvijek slabo koristi. Možda je jedino iznenađenje bio dolazak generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa. Njegovo prisustvo na samitu, kod lidera čiju je politiku Generalna skupština UN-a više puta osudila od početka rata u Ukrajini, nije se svidjelo Zapadu i Kijevu. Ipak, njegov dolazak je potvrda onoga što učesnici samita tvrde – svijetu su potrebne promjene i jedina ideja kako da se to izvede jeste gradnja multipolarnog svijeta.