Javne kompanije s prefiksom 'hrvatski' i dodatkom HZHB u imenu moraju biti preimenovane!

(Patria) - U Federaciji Bosne i Hercegovine, javne kompanije koje nose naziv "hrvatske" izazivaju kontroverze i potiču rasprave o potrebi njihovog preimenovanja. Razlog za ovo leži u historijskom kontekstu njihovog osnivanja i povezanosti sa Hrvatskom zajednicom Herceg-Bosne (HZHB), koja je pravosnažno osuđena kao udruženi zločinački poduhvat.

Drugi razlog za preimenovanje tih ustanova je i činjenica da etničkom etiketom hrvatski narod u FBiH ima ekskluzivitet, dok istovremeno uživa ustavno pravo i u javnim kompanijama koje nemaju prefiks “hrvatske”.

Treći razlog je svakao put naše zemlje ka Evropkoj uniji, gdje nema mesta za etničke i slične ekskluzivitete u nekom društvu ili državi. Činjenica da dvije decenije od preuzimanja tih kompanija od strane Vlade FBiH one nose etnički prefiks jasno ukazuje da od ratnih politika i ciljeva se nije odustalo, samo se čeka neko novo vrijeme.

Historijski kontekst

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna osnovana je 1991. godine kao politička i teritorijalna organizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini tokom rata. Međutim, njen osnivački i operativni karakter doveo je do brojnih ratnih zločina i etničkog čišćenja, za što su mnogi njeni lideri osuđeni u Haaškom tribunalu. Presude protiv lidera HZHB-a, uključujući Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka, i druge, istaknule su sudjelovanje ove organizacije u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem stvaranja etnički homogenog hrvatskog teritorija unutar BiH.

Javne kompanije koje nose naziv "hrvatske" osnovane su tokom postojanja HZHB-a ili su preuzete i preimenovane u tom periodu. Primjeri uključuju kompanije u različitim sektorima poput energetike, telekomunikacija i transporta. Iako su mnoge od tih kompanija danas u vlasništvu FBiH, njihov naziv i dalje nosi asocijacije na mračno razdoblje bosanskohercegovačke historije. Održavanje tih naziva može se tumačiti kao glorifikacija ili barem zanemarivanje zločinačkog karaktera HZHB-a.

Primjerice, Javno preduzeće Elektroprivreda i dalje u nazivu ima "Hrvatske zajednice Herceg Bosne" što je nedopustivo.

Etnička osjetljivost

Bosna i Hercegovina je zemlja s kompleksnim etničkim sastavom i dubokim ratnim ranama. Održavanje naziva javnih kompanija koji su povezani s jednim narodom može se percipirati kao isključivost i neosjetljivost prema drugim narodima. U kontekstu pomirenja i izgradnje zajedničke budućnosti, važno je da simbolika i nazivi javnih kompanija budu inkluzivni i ne izazivaju podjele.

Promjena naziva kompanija bi poslala snažnu poruku o opredjeljenju za inkluzivnost i zajedništvo.

Moralna osnova

Činjenica je da je osnivač kompanija koje danas nose prefiks “hrvatski” osuđeni zločinački poduhvat. Dakle, moralna osnova postoji. Također, činjenica je da struktura rukovodećih kadrova i zaposlenih u tim kompanijama apsolutno podrđena hrvatskom narodu, što je diskriminacija prema drugima koji žive u Federaciji BiH. Isto tako, jasno je da su kompanije s prefiksom “hrvatski” i pod političkom kontrolom, odnosno ekskluzivnim pravom upravljanja Hrvatske demokratske zajdnice. I to se iz nekog razloga uopće ne dovodi u pitanje.

Preimenovanje kompanija može imati pozitivan utjecaj na ekonomiju i društvenu koheziju. Kompanije s inkluzivnim nazivima mogu bolje predstavljati sve građane i privući širu bazu klijenata. No, to očigledno političare u Bosni i Hercegovini, u FBiH posebno, ne dotiče mnogo, pa se tri decenije od okončanja rata ekonomija i dalje vodi kao ekzluzivitet jedne etničke grupe.

Ovo pitanje zahtijeva ozbiljan pristup i političku volju da se naprave promjene koje će doprinijeti boljoj budućnosti za sve građane Bosne i Hercegovine. Samo na taj način Bosna i Hercegovina može krenuti naprijed, osiguravajući da se svi građani na prostoru ove države osjećaju podjedanko dobro i priznato.

(R.Belko)