VIDEO INTERVJU Išerić za NAP: Legitimno predstavljanje bi značilo podjelu države, na to se ne smije pristati!

Razgovarao: Rasim Belko

Enver Išerić, dr. sc. u intervjuu za Agenciju Patria govori o izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini, potezima visokog predstavnika Christiana Schmidta, Izbornom zakonu.

Doktor Išerić, odnedavno član Narodnog evropskog saveza govori i o pitanju stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, državnoj imovini i patriotskim snagama koje bi trebale čuvati Bosnu i Hercegovinu.

Video i montaža: Anel Bešić

O izvještaju Evropske komisije?

Išerić: Izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini je potpuno negativan. Ako EK u izvještaju kaže preporučujemo da BiH otvori pregovore za pristupanje EU kada ispuni uslove. To se moglo kazati i na drugačiji način - ne preporučujemo pregovore BiH dok ne ispuni uslove.

O Schmidtu i pravnoj nesigurnosti?

Išerić: Ako bi iščitavali jasno izvještaj EK o djelovanju visokog predstavnika Christiana Schmidta, bitno je naglasiti da je sva priča bila usmjerena u Dom naroda PFBiH. Schmidtova odluka iz aprila je bila jedna od grešaka visokog predstavnika. Prilikom prve intervencije je trebao voditi računa. Ono što je bitno napomenuti je to da bi iza odluka Schmidta trebao da stoji PIC. Nisam siguran da su članice Vijeća za implementaciju mira bile saglasne s njegovim odlukama.

Kako raspetljati pitanje Izbornog zakona?

Išerić: Jedan od 14 ključnih prioriteta jeste izmjena Izbornog zakona, ali u smislu osiguranja regularnog izbornog procesa. To je ključno što se od BiH traži. Od BiH se ne traže izmjene koje se tiču legitimnog predstavljanja. Osim toga, legitimno predstavljanje je riješeno. Sam visoki predstavnik je rekao da je presuda “Ljubić” implementirana njegovim odlukama. U toj odluci “Ljubić” nigdje nije pomenuto legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH. Ne smije se pristati na legitimno predstavljanje u Predsjedništvu, jer je to šef države koji predstavlja cijelu državu i sve građane. Osim toga, mi imamo presude Evropskog suda za ljudska prava, ovu posljednju u slučaju “Kovačević”, koja jasno govori da se svim građanima mora omogućiti da glasaju za svoje predstavnike bez obzira gdje stanovali. Legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH bi značilo podjelu države.

Smije li se Ustavni sud prepustiti antidržavnim snagama?

Išerić: Kada je riječ o Ustavnom sudu BiH neke nas političke snage uvjeravaju da neće pristati na donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH, jer to je ustavna materija. To jeste tako, ali ako je tako zašto se formira radna grupa za izradu zakona o Ustavnom sudu BiH. Ne može se status stranih sudija u Ustavnom sudu riješiti zakonom, to se mora riješiti Ustavom. Ako bi išli ka tome, onda se Ustavom BiH mora regulisati pitanje statusa stranih sudija, način izbora sudija. Sudije bi u tom slučaju trebalo da bira Parlamentarna skupština, odnosno Predstavnički dom BiH.

Ko će riješiti pitanje državne imovine?

Išerić: Vrlo je teško očekivati dogovor o državnoj imovini. To će pitanje najvjerovatnije regulisati visoki predstavnik svojom odlukom. Probosanske stranke moraju vrlo jasno visokom predstavniku dati do znanja da se prilikom odlučivanja o državnoj imovini mora rukovoditi Bečkom konvencijom o sukcesiji iz 1983. godine, Sporazumom o sukcesiji iz 2001. godine, a tamo je vrlo jasno rečeno šta je državna imovina.

Kako sačuvati Bosnu i Hercegovinu?

Išerić: Bosanske ili probosanske snage su sada toliko jake ja mislim da nikakve secesije neće biti. Bosnu i Hercegovinu treba jačati osnaživanjem institucija države i borbom kroz institucije Bosne i Hercegovine - pravnim, političkim, a ako zateba i svim drugim sredstvima.