Piše: A. Čorbo-Zećo
Nije trebalo proći dugo vremena da konačno shvatimo da su opozicione stranke bile potpuno upravu kada su tvrdile da ‘nošenje marame’ nije ključni problem već da se predviđenim zakonom smanjuju nadležnosti države, te da zbog toga Zakon o sudovima BiH ne dolazi na dnevni red Vijeća ministara BiH.
Iako je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH 23. avgusta uvjeravao javnost da su samo te odredbe diskriminatorne te da se 'još to mora usaglasiti', nakon što je jučer Zakon o sudovima ponovo skinut s dnevnog reda Vijeća ministara BiH, i sam Konaković je priznao da su ipak u pitanju druge nesuglasice.
„Oko Zakona o sudovima imamo dodatne konsultacije. Meni se ne čine ništa posebno zahtjevne, ali nisu ni nevažne. Ja sam danas recimo vidio u jednom članu potencijalni problem koji se odnosi na vjerske simbole, koji bi mogao značiti da sutkinje islamske vjeroispovijesti koje su pokrivene u nekom spornom tumačenju možda ne bi mogle biti sudije ili obnašati te pravosudne funkcije. Tako da smo zatražili neka dodatna tumačenja kako bismo izbjegli tu vrstu diskriminacije. Dogovor je da te neke stvari koje još treba da se na stručnom/tehničkom i dijelom političkom nivou usaglase usvojimo do kraja sutrašnjeg dana ili petak ujutru kako bi po dogovoru i našem planu u ponedjeljak na još jednoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH svi ovi dogovoreni dokumenti bili usvojeni i tako bili spremni na potvrdu u Domu naroda 30. ovog mjeseca“, kazat će Konaković netom nakon što je Zakon o vinu i VSTV usvojen.
Od tada je prošlo više petaka, a i ponedjeljaka i uskoro će 30. novog mjeseca septembra, ali Zakon o sudovima nije dogovoren, a saznali smo i da je 'marama' bila očito brana Konakoviću od eventualnih kritika javnosti, jer nisu usvojeni svi 'dogovoreni' zakoni, a obećavali su da će ići sve u paketu.
Igra s emocijama okončana je i zvanično jučer 14. septembra, kada je i Konaković priznao da uz 'marame' postoje i drugi problemi. Naravno, oni su mnogo veći, a i značajniji u kontekstu države Bosne i Hercegovine.
Naime, nakon novog povlačenja Zakona o sudovima sa sjednice Vijeća ministara BiH Konaković je kazao kako su, između ostalog, zahvaljujući opet pisanju novinara (nije mogao pohvaliti opoziciju), uviđeni neki nedostaci u prvom prijedlogu zakona koji predviđa formiranje Višeg suda.
"Imamo i mi svoje primjedbe, pitanje nadležnosti suda, sjedište suda. Složili smo se da bude u bh. entitetu Republika srpska, ali ne vidimo zašto mora biti u Banjoj Luci, isključivo iz praktičnih razloga. Zašto bi pritvorenici morali biti prebacivani iz Istočnog Sarajeva u Banja Luku", kazao je Konaković.
Iščezle su pokrivene sutkinje i otkriveno je i definitivno da su problemi ipak suštinski, a opet ucjenjuje Milorad Dodik.
Ovo je bila i odlična prilika da eventualno stranke trojke ukažu i na činjenicu da bi se baza za smještaj i obuku Jedinice za specijalnu podršku koja se nalazi u Istočnom Novom Sarajevu, morala premjestiti u Federaciju, jer je sjedište Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA) također u Istočnom Sarajevu.
No, to očito nikog ne zanima, pa čak ni to da je Regionalni ured Sarajevo smješten u zgradi SIPA-e u Lukavici. Ispravljanje dugogodišnje nepravde i kršenje zakona očito nikog ne zanima, pa čak i na ovako značajnom pitanju. Zato Dodik jako dobro zna šta želi, a neiskrenost njegovih partnera zbunjuje dodatno javnost i štiti dodatno Milorada Dodika i njegovu secesionističku politiku.
Tako smo i na ovom prijmeru saznali da tempo rada Vijeća ministara BiH određuje Dodik i SNSD ministri, a koji su, podsjećanja radi, zaprijetili povlačenjem iz institucija Bosne i Hercegovine.