ZASJEDA PIC Šta (ni)je novo od decembra: Retorika Čovića i Dodika sve gora, nova vlast CIK želi staviti pod političku kontrolu

(Patria) - Upravni odbor PIC-a održat će svoju sljedeću redovnu sjednicu 6. i 7. juna 2023. godine.  U odnosu na raniji komunike PIC-a iz decembra 2022. godine u BiH nije došlo do nekog značajnog pomaka niti ispunjavanja uslova iz agende 5+2. 

Uspostavljeno je Vijeće ministara BiH i Vlada FBiH ali još uvijek nisu formirane sve kantonalne vlade. Još uvijek se vode pregovori oko Vlade HNK, a tek je formirana i Vlada SBK. 

U odnosu na protekli period nije došlo do napretka ni u procesuiranju slučajeva korupcije, a Tužilaštvo BiH podiglo je samo jednu optužnicu za korupciju 2022. godine.

PIC je u prošlom komunikeu upozorio na nepotizam kao jedan od kamena spoticanja, a interesantna situacija bila je tokom glasanja Predstavničkog doma Parlamenta FBiH za novu Vladu FBiH gdje je jedan od ključnih glasova većine Arnel Isak glasao za svog oca Ramu Isaka koji je ministar unutrašnjih poslova. Sada je predloženo da Isak bude i u rukovodstvu ovog doma, a da se smijeni Edina Gabela koja je iz Stranke za BiH koja nije dio vlasti. 

Ono na šta je PIC upozorio i na decembarskom zasjedanju još uvijek nije implementirano, odnosno izmjene Zakona o VSTV-u još nisu razmatrane u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Još uvijek nema ni zakona o sudovima niti zakona o spriječavanju sukoba interesa iako je od dodjele kandidatskog statusa prošlo šest mjeseci. Vijeće ministara BiH formirano je krajem januara, ali do danas sporo ili nikako ne radi na ispunjavanju uslova iz 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Vremena je sve manje, a izvještaj o napretku bit će predstavljen u oktobru.

I dok je Upravni odbor PIC-a na prošlom redovnom zasjedanju pozvao novoizabrane vlasti BiH da poduzmu daljnje zakonodavne reforme, čime bi se unaprijedila transparentnost i integritet izbora i osigurala odgovarajuća sredstva za Centralnu izbornu komisiju, vlast se odlučila početi sa smjenom članova Centralne izborne komisije BiH, odnosno staviti je pod političku kontrolu. Za sada nema reakcije međunarodnih partnera, najprije Amabasade SAD, Velike Britanije i OSCE-a o najavljenim smjenama članova CIK-a.

Umjesto osiguravanja veće transparentnosti i unaprjeđenja izbornog procesa, aktuelna vlast odlučila se prvo preuzeti kontrolu na CIK-om.

U međuvremenu je došlo do nove odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je 27. aprila na 24 sata suspendovao Ustav FBiH i naredio održavanje sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Schmidt je svojom odlukom oduzeo glas potpredsjedniku FBiH Refiku Lendi koji nije želio dati saglasnost za imenovanje Vlade FBiH bez širih razgovora sa SDA kao pobjedničke stranke sa najviše pojedinačnih mandata.

PIC bi u svom novom komunikeu mogao pozdraviti donošenje budžeta, ali i ne i enormni rast plaća izabranih i imenovanih zvaničnika što povećava javnu potrošnju.

Iako je PIC naveo da sve vlasti imaju obavezu da sarađuju sa Uredom visokog predstavnika, iz RS-a i dalje ne priznaju Schmidta niti se susreću s njim.

Predsjednik bh. entiteta Rs Milorad Dodik nastavio je sa secesionističkom retorikom, ucjenama, te je iznudio od Vijeća ministara BiH odluku o Novoj istočnoj interkonekciji pred sami odlazak u Moskvu gdje se sastao sa Vladimirom Putinom.

Također, vlast u entitetu Rs nije odustala od ograničavanja novinarskih sloboda i rada nevladinih organizacija i slobode udruživanja što izaziva negativne reakcije i strah u novinarskoj zajednici.

U proteklom periodu nije došlo ni do razgovora među političkim strankama u cilju rješavanja pitanja državne imovine. Iz Rs-a ne priznaju državnu imovinu, te su dio imovine nad kojom je zabrana raspolaganja uknjižili na entitet Rs. OHR je prije nekoliko mjeseci formirao tajnu grupu eksperata čija imena se kriju, a koja bi trebala ponuditi neko rješenje oko državne imovine.

Iz OHR-a su čak raspisali tender za kampanju u medijima o državnoj imovini.  

Iako su iz PIC-a u decembru pozvali sve strane da se promovira okruženje koje pogoduje miru, izjave Dragana Čovića i Milorada Dodika ne doprinose tom pomirenju. Čović je stao u odbranu izgradnje muzeja HVO-a na mjestu bivšeg logora Heliodrom u kojem su hiljade Bošnjaka mjesecima bili zatvoreni, prebijani, ubijani. Kadrovi njegove stranke Lidija Bradara, predsjednica FBiH i ministrica kulture i sporta Sanja Vlaisavljević stale su u odbranu ratnog zločinca Darija Kordića navodeći da nakon odležane kazne više nije ratni zločinac. 

Dodik je nastavio sa vrijeđanjem žrtava i negiranjem genocida u Srebrenici, a Tužilaštvo BiH nije procesuiralo niti jedan takav slučaj i pored 40 prijava. Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić čak je kazao da “polemika o tome da li je bio ili nije bio genocid ne predstavlja krivično djelo”.

Nakon što je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove izrekao posljednju osuđujuću presudu Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, teret procesuiranja ratnih zločina je na domaćim sudovima što će zahtijevati bolju regionalnu saradnju.

Poznato je da se optuženik za genocid Milomir Savčić krije u Srbiji, kao i presuđeni ratni zločinac Novak Đukić odgovoran za zločin na tuzlanskoj Kapiji kada je ubijena 71 mlada osoba. No, Srbija ne želi izručiti Đukića BiH kako bi odležao kaznu. 

PIC je pozvao vlasti da rade i na ustavnoj reformi, a bez promjene Ustava BiH nema ni implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava, a posebno presude Sejdić-Finci kako bi se eliminirala diskriminacija i omogućila kandidatura za državne pozicije i onima koji se izjašnjavaju kao ostali, a ne kao konstitutivni narodi.

Iz vladajućih stranaka sve manje spominju promjenu Ustava BiH, te su se bazirali na izmjene Izbornog zakona koji bi Čoviću i HDZ-u trebao omogućiti "doživotno pravo na člana Predsjedništva BiH".