Ovogodišnja vojna parada u Moskvi je pokazatelj koliko je rat u Ukrajini promijenio Rusiju

Piše: Armin Sijamić

Dan pobjede je jedan od najvažnijih praznika u modernoj Rusiji. Tada se odaje počast i zahvalnost svim onim koji su učestvovali u ratu protiv njemačkih nacista i njihovih saveznika. Jučerašnja vojna parada u Moskvi povodom 78. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu bila je drugačija od prethodnih. Sve ono što se dešavalo vezano za tu paradu pokazuje koliko se Rusija promijenila nakon petnaest mjeseci rata u Ukrajini.

Rusija se sa ponosom sjeća pobjede u Drugom svjetskom ratu. Kako vrijeme odmiče vlast u Moskvi pridaje sve više simboličke važnosti tom važnom trenutku u historiji Evrope, što je razumljivo, jer je tadašnji SSSR dao najveći broj žrtava u ratu protiv nacista. Ovaj put slavljenje ima i dnevnopolitičke razloge, budući da je Rusiji ostalo malo toga što je povezuje sa ostatkom evropskog kontinenta. U seriji loših poteza Kremlja hvatanje za datume iz historije ostaje jedan od alata kojima vlast želi pokazati važnost Rusije za historiju Evrope.

Svoju odluku da uništi Ukrajinu Vladimir Putin je jučer u govoru tokom vojne parade pokušao dovesti u kontekst Drugog svjetskog rata, što je uvreda za milione ukrajinskih žrtava u tom ratu. „Specijalna vojna operacija“, kako Rusija zove invaziju na Ukrajinu, uklopljena je u narativ iz Drugog svjetskog rata, i to je tragedija za Moskvu koja godinama poziva da se zaustavi „revizija“ historije jer neki pokušavaju umanjiti doprinos SSSR-a u slamanju Hitlera, iako oko polovine palih vojnika savezničkih snaga otpada na ovu zemlju.

Korištenje prošlosti u svrhu dnevne politike nije ruski izum i tome svjedočimo na Balkanu i drugdje. Međutim, u oblikovanju novog načina slavljenja ovoga datuma Putin je otišao i korak dalje kada je u odavanje počasti vojnicima sapetokrakom uveo i vjerske lidere. Ruska pravoslavna crkva, koja po dobru ne pamti SSSR, neizostavna je u proslavama.

Vojna parada u sjeni rata

Historija proslave 9. maja u Rusiji mnogo govori o samoj zemlji. Moskva nije uvijek na isti način obilježavala ovaj dan. Za vrijeme SSSR-a vojna parada nije bila godišnja, već je vezivana za jubilarne godine, kao što je 1965., 1985. ili 1990. godina. Na početku vladavine Borisa Yeltsina parade nije bilo, a kasnije je izgledala skromno, da bi joj poseban značaj dao Putin kada je preuzeo vlast. Posebno impresivne vojne parade bile su 2005. i 2015. godine, pa su na neki način postale zaštitni znak ruske vojne moći. Svakog 9. maja svijet bi pratio paradu, jer je to bila prilika da Rusija predstavi svoje oružje, ali i da ostatku evropskog kontinenta, uglavnog razoružanog, pošalje poruku o svojoj narastajućoj moći.

Posljednjih godina Rusija je svijetu pokazala svoje rakete, avione, helikoptere i tenkove, uključujući tenk T-14 Armata za kojeg su tvrdili da je najbolji na svijetu. Jučer je pokazano par raketnih sistema i oklopnih vozila, avioni nisu nadlijetali Crveni trg, a na smotri se pojavio samo jedan tenk star koliko i dan koji se obilježava. T-34 je bio podsjetnik na ruske oklopne divizije koje su decenijama bile ponos armije, a za koje je Moskva tvrdila da bi za
desetak dana mogle pregaziti Evropu.

Smanjen obim parade obrazložen je prevencijom, jer je samo nekoliko dana ranije dron pogodio Kremlj. Moskva tvrdi da iza napada stoji Kijev uz podršku Washingtona i da je meta bio Putin. Pored toga, izvršeno je nekoliko atentata i diverzija širom zemlje. I u drugim dijelovima Rusije način proslave je promijenjen.

Prisustvo samo jednog tenka na paradi nije promakao ukrajinskom ministarstvu odbrane koje je na Twitteru napisalo da se više ruskog oružja može vidjeti među trofejima koje je zarobila ukrajinska armija nego na paradi u Moskvi. Ova poruka neke je nasmijala, ali stvar je ozbiljna. U svojevrsnoj pripremi za paradu 9. maja, ruske snage su izvele napad raketama i dronovima po ciljevima širom Ukrajine. Kijev je saopštio da su stradali civili i infrastruktura.

Vojska u Bakhmutu i gosti na paradi

U danima pred praznik zvijezda ruskih medija još jednom je bio Yevgeny Prigozhin koji je prijetio vlastima u Moskvi da će povući svoju plaćeničku grupu Wagner iz grada Bakhmut, jer nema dovoljno municije da nastavi bitku za ovaj ukrajinski grad. Da li se radi o smišljenoj operaciji dezavuisanja Ukrajinaca – ako je to uopšte moguće nakon petnaest mjeseci rata, ili je riječ o stvarnom problemu u ruskom sistemu komandovanja, teško je zaključiti.

Međutim, ono što je očito jeste da čelnik plaćeničke grupe, bivši osuđenik i ugostitelj, javno „zavodi red“ u ruskoj vojsci koja je ne tako davno mislila da može pokoriti Evropu za desetak dana. Njegova poruka da će povući vojnike iz Bakhmuta, ako vojni vrh ne uradi ono šta traži, puno govori o stanju u Rusiji. To što je Prigozhin blizak Putinu slučaj čini još poraznijim.

Odgovor koji mu je preko društvenih mreža uputio čečenski vođa Ramzan Kadyrov još je bizarniji. Kadyrov je poručio da je spreman dovesti svoje snage da zamijene Prigozhinove. Bi li Crvena armija došla do Berlina 9. maja 1945. godine da je imala ovakve vojskovođe?

Rusija protiv Zapada

Da stvari ne idu po planu govori i spisak gostiju. Paradi, uz Putina, prisustvovali su lideri Bjelorusije, Armenije, Kazahstana, Kirgistana, Uzbekistana i Tadžikistana. Na ranijim paradama lista gostiju je znala biti duža, što govori da se Putin, kojeg sud u Hagu tereti za ratne zločine, nalazi u sve većoj diplomatskoj izolaciji. Razlog je rat protiv Ukrajine, a Zapad prijeti sankcijama svima onim koje se ne odmaku od Rusije. Osim Bjelorusije, niti jedna od
pomenutih država nije podržala rat u Ukrajini.

Putin je iskoristio svoj govor da se obruši na Zapad i „globalističku elitu“ koja je ukrajinski narod napravila „taocima“. Zapad je optužio da želi uništiti Rusiju. Poručio je da „budućnost“ Rusije zavisi od uspjeha u Ukrajini, što je poruka da Moskva neće odustati od svojih ciljeva i najava je nastavka rata. Tako je tragediju rata opisao u samo nekoliko rečenica. Iz njegovog izlaganja se zaključuje da je Moskva u ratu sa Zapadom, a da stradaju Ukrajina i Rusija.

Ukrajina je napravila novi odmak od Rusije. Dan pobjede nad fašizmom u Kijevu će se, prema prijedlogu predsjednika Volodymyra Zelenskog, slaviti 8. maja. On je poručio da je Rusija željela do 9. maja osvojiti Bakhmut „koji više ne postoji“ i da cilj nije ostvaren.

Jučer je u Kijev stigla predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. „Ukrajina je na prvoj liniji odbrane svega što mi Evropljani cijenimo: našu slobodu, našu demokratiju, našuslobodu misli i govora“, rekla je von der Leyen.

"Ukrajina se hrabro bori za ideale Evrope koje danas slavimo. U Rusiji su Putin i njegov režim uništili ove vrijednosti, a sada pokušavaju da ih unište ovdje u Ukrajini, jer se boje uspjeha koji predstavljate i primjera koji
pokazujete, i boje se vašeg puta u Evropsku uniju“, dodala je.

Istupi Putina, Zelenskog i von der Leyen upućuju da je jaz između dvije strane sve dublji, da se rat nastavlja i da je samo pitanje vremena kada će neko pokrenuti novu ofanzivu. Čekajući da se to dogodi, traje sukob i o prošlosti, a zajedničku budućnost dva „bratska“ naroda gotovo niko ne pominje.