Pobjeda Kurtija donosi tektonske promjene u kosovskoj i regionalnoj politici

Piše: Zijad Bećirović

Rezultati prijevremenih parlamentarnih izbora na Kosovu održanih 6. oktobra 2019.godine, po svemu sudeći, donijeti će tektonske promjene na kosovskoj političkoj sceni, a imat će snažan utjecaj i u regionu.

Nesporni pobjednik izbora je Pokret Samoopredjeljenje i njegov lider Albin Kurti. Na izborima se radilo o neravnopravnoj utakmici, koja je faktički bila u duhu "svi protiv Albina Kurtija i Pokreta Samoopredjeljenje“. Prijevremeni izbori bili su i raspisani, jer su dosadašnje političke snage procijenile, da će opet slaviti izbornu pobjedu. Na kosovskim izborima poražene su upravo te političko kriminalne strukture, koje već 20 godina kroje sudbinu te zemlje i koja je zahvaljujući upravo njima postala "crna rupa" u regionu, ali i u Evropi.

Pobjeda Kurtija i njegovog Pokreta Samoopredjeljenje vratila je nadu, da se na izborima, sa olovkom u ruci, može srušiti jedan omraženi, kriminalni i korumpirani režim, kojeg simboliziraju Hashim Thaci, Kadri Veseli, ali i Ramush Haradinaj. Događanja na Kosovu su jednim dijelom i posljedica dešavanja u Sjevernoj Makedoniji, kada je prije više od dvije godine srušen režim Nikole Gruevskog i VMRO-DPMNE. Zbog toga se u regionu govorilo, da se duh Zaeva i Makedonije širi regionom. To sa Kosovom odnosno sa Kurtijem i Samoopredjeljenjem ima još više veze, jer se radi o pokretu socijaldemokratske orijentacije.

Jedan od političkih postulata Kurtija je, da politička ljevica mora preuzeti u ruke sudbinu svojih zemalja te pronaći i ponuditi rješenja za ključna nacionalna pitanja, i da se to ne smije kao do sada ekskluzivno prepustiti desničarima, koji su vro često i ekstremni, ponekad čak i fašistoidni.

Prema kosovskom izbornom zakonu moguće su samo predizborne koalicije. Pobjednik izbora dobiva pravo da predloži predsjednika Vlade i Parlamenta. Kurti ukoliko želi postati premijer mora ući u savezništvo sa Demokratskim savezom Kosova (LDK), kojeg vodi Isa Mustafa. Radi se o stranci nekadašnjeg lidera Ibrahima Rugove, koja je također opterećena brojnim hipotekama. Spada u grupu konzervativnih stranaka.

Za komparaciju, u mnogo čemu slična je SDA. To bi bila koalicija ljevičarske i konzervativne desničarske stranke, čiji bi dio čelnika radije priželjkivao koaliranje sa Hashimom Thacijem (PDK) i Ramushom Haradinajem (AAK), ali to nije moguće, jer izborni pobjednik isključivo predlaže premijera i predsjednika parlamenta.

Pobjedom Kurtija dolazi do tektonskih promjena na kosovskoj političkoj sceni i predstavlja početak procesa demontaže režima Hashima Thacija. Toga je svjestan režim i vjerovatno će pokušati da raznim opstrukcijama, preko LDK i putem pregovora o novoj koaliciji da opstruiraju koalicioni dogovor kako do njega ne bi došlo. U tom slučaju slijedili bi novi prijevremeni parlamentarni izbori na kojima bi Pokret Samoopredjeljenje trijumfiralo.

Zbog toga Thaci, Veseli i Haradinaj jednostavno više ne znaju kako da se suprotstave Kurtiju.

Za Bosnu i Hercegovinu je važan dolazak Albina Kurtija na mjesto premijera, jer je odličan poznavalac i ima izuzetno pozitivan odnos prema Bosni i Hercegovini, za razliku od drugih kosovskih albanskih lidera i snažan je podržavalac njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. U posljednje vrijeme je nekoliko puta boravio u posjeti Bosni i Hercegovini i susreo se sa pojedinim najvišim zvaničnicima.

I što je možda najvažnije, tektonske političke promjene na Kosovu dovest će do ubrzanog pada režima albanskog premijera Edija Rame, koji je generator i nosilac kriminala ali i mnogih političkih kriza u regionu. Zbog toga važnost, odnosno rezultat prijevremenih parlamentarnih izbora na Kosovu prevazilazi granice te zemlje.

Doc. dr. Zijad Bećirović direktor je Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana