Trumpov izaslanik: Sjedinjene Američke Države moraju 'vratiti svoj trag na Grenlandu'

(Patria) - Američki specijalni izaslanik za GrenlandJeff Landry, arktičko ostrvo koje predsjednik Donald Trump želi, izjavio je za AFP da SAD treba obnoviti prisustvo na danskoj autonomnoj teritoriji.

Na vrhuncu Hladnog rata, Washington je imao sedamnaest vojnih objekata na Grenlandu, ali ih je tokom godina zatvorio i trenutno ima samo jedan - bazu Pituffik na sjeveru ostrva.

Trump je više puta tvrdio da Sjedinjene Države trebaju kontrolisati Grenland zbog nacionalnih sigurnosnih razloga, tvrdeći da ako to ne učine, ostrvo riskira da padne u ruke Kine ili Rusije.

Grenland se nalazi na najkraćoj ruti za rakete između Rusije i SAD-a. Vjeruje se da ima rijetke minerale i da bi mogao biti važna prednost kako se polarni led topi i pojavljuju nove brodske rute.

„Mislim da je vrijeme da SAD vrate svoj trag na Grenland“, rekao je američki izaslanik Jeff Landry za AFP završavajući svoju prvu posjetu ostrvu od imenovanja u decembru 2025. godine.

„Mislim da vidite predsjednika kako govori o povećanju operacija nacionalne sigurnosti i ponovnom naseljavanju određenih baza na Grenlandu“, rekao je.„Grenlandu je potreban SAD.“

Sjedinjene Države žele otvoriti tri nove baze na jugu Grenlanda, prema nedavnim medijskim izvještajima.Odbrambeni sporazum iz 1951., ažuriran 2004. godine, omogućava Washingtonu da tamo poveća broj trupa i vojne instalacije pod uslovom da unaprijed obavijesti Dansku i Grenland.

Nezavisnost?

Trump je odustao od prijetnji aneksije Grenlanda u januaru, a osnovana je američko-dansko-grenlandska radna grupa kako bi se pozabavila njegovim zabrinutostima.

Čak i ako je želja „gospodara“ da „osigura kontrolu nad Grenlandom... potpuno nepoštovana... dužni smo pronaći rješenje“, rekao je grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen novinarima na marginama grenlandskog ekonomskog foruma u utorak.

Landry, koji je ujedno i republikanski guverner Louisiane, stigao je u nedjelju u glavni grad Grenlanda, Nuuk.Nije bio službeno pozvan, a njegovo prisustvo izazvalo je kontroverze na ostrvu.

Grenlandski i danski zvaničnici su više puta rekli da samo Grenland može odlučivati ​​o svojoj budućnosti.

Landry se u ponedjeljak sastao s Nielsenom i grenlandskim ministrom vanjskih poslova Muteom Egedeom.

Nielsen je rekao da su razgovori bili „konstruktivni“, ali je napomenuo da „nema znakova... da se išta promijenilo“ u stavu SAD-a.

U intervjuu objavljenom u grenlandskim dnevnim novinama Sermitsiaq u srijedu, Landry je raspirivao snove Grenlanda o nezavisnosti.

Iako ankete pokazuju da većina Grenlanđana podržava sticanje nezavisnosti od Danske jednog dana, vlada nema takve neposredne planove, jer mnoga pitanja ostaju neriješena - prvenstveno u vezi s ekonomijom ostrva, koja je u velikoj mjeri ovisna o Danskoj.

„Mislim da postoje neke nevjerovatne prilike koje zapravo mogu podići Grenlanđane iz zavisnosti u nezavisnost“, rekao je Landry u intervjuu. „Mislim da bi predsjednik Sjedinjenih Država želio da zemlja postane ekonomski nezavisna. I mislim da je to ovdje moguće.“

Kontroverzi oko Landryjeve posjete doprinijela je činjenica da ga je pratio američki ljekar, koji je za dansku televiziju TV2 rekao da je tamo „da procijeni medicinske potrebe“ na Grenlandu.

Danska i Grenland su u februaru odbili Trumpovu ponudu da pošalje bolnički brod „da se brine o mnogim ljudima koji su bolesni, a o kojima se tamo ne brine“.

Grenlandska ministrica zdravstva Anna Wangenheim kritikovala je prisustvo američke ljekarke.

„Grenlanđani nisu zamorci u geopolitičkom projektu“, rekla je.