TI BiH podnio prijavu UDT-u protiv glavnog tužioca Kajganića: Zaobilazi TCMS sistem i sam dodjeljuje predmete tužiocima

(Patria) - Transparency International u BiH podnio je prijavu Uredu disciplinskog tužioca protiv Milanka Kaganića, glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine koji je tokom prošle godine veliku većinu predmeta dodijelio mimo sistema automatskog upravljanja TCMS-a zbog čega je smijenjena njegova prethodnica na ovoj funkciji Gordana Tadić.

Tužilaštvo BiH je, nakon žalbenog postupka, dostavilo Transparency Internationalu podatke o broju predmeta u kojima je glavni tužilac vršio presignacije, odnosno dodjeljivao predmete mimo sistema automatskog upravljanja, a podaci pokazuju da je u 2022. broj presigancija veći od ukupnog broja predmeta koje je ovo tužilaštvo imalo u radu.

To praktično znači da je TCMS rijetko korišten i da se predmeti gotovo i ne dodjeljuju automatski. Konkretno, Tužilaštvo BiH je u 2021. godini, u kojoj je zbog zaobilaženja TCMS-a smijenjena Gordana Tadić, imalo 1.499 predmeta i ukupno 1434 presignacije, uz napomenu da je u jednom predmetu na kojem radi više tužilaca moguće više presigancija. Tokom 2022. godine Tužilaštvo BiH imalo je u radu 1473 predmeta i ukupno 2276 presignacija, odnosno predmeta u kojima je glavni tužilac mimo sistema automatskog upravljanja izabrao tužioca koji će se baviti konkretnim slučajem.

TI BiH podsjeća da je Pravilnikom o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u tužilaštvima (TCMS), u članu 8. predviđeno da se raspodjela predmeta tužiocima vrši automatski jer se na ovaj način smanjuju koruptivni rizici. Takođe, zaključkom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH iz 2014. godine svi glavni tužioci su dobili zaduženje da u svojim institucijama obezbijede dodjeljivanje predmeta putem TCMS-a. Glavni tužilac ima pravo da vrši presignaciju predmeta drugom tužiocu ako za to postoje razlozi ali, ako se uzme u obzir da je ovo izuzetak a ne pravilo, činjenica da je broj presignacija veći od ukupnog broja predmeta u radu može ukazivati na ozbiljne propuste u radu glavnog tužioca.

Takođe, postoji osnov sumnje da je glavni tužilac BiH postupio suprotno odredbama Pravilnika i Zaključku VSTV-a te počinio disciplinske prekršaje „nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti“ i „propuštanje, iz neopravdanih razloga, da se postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća“ iz Zakona o VSTV-u.

Ovo postupanje suprotno je i odredbama Etičkog kodeksa za tužioce a takođe treba podsjetiti i na Zajedničko mišljenje Venecijanske komisije i Vijeća Evrope – Direkcije za ljudska prava (DHR) Generalne direkcije za ljudska prava i vladavinu zakona u kojem je isticano da dodjela predmeta unutar sudova i tužilaštava treba slijediti objektivne, unaprijed utvrđene kriterije, kako bi se zaštitilo pravo na nezavisno i nepristrasno sudijsko i tužilačko postupanje.

Transparency International BiH podsjeća da je Disciplinska komisija VSTV BIH već vodila i pravosnažno okončala disciplinske postupke protiv bivše glavne tužiteljice Gordane Tadić kao i protiv još nekih glavnih tužilaca u BiH za iste prekršaje u kojima su izrečene disciplinske mjere.

Važno je napomenuti da je Tužilaštvo BiH u više navrata odbijalo dostaviti TI BiH-u podatke o broju presignacija pa su tako toko 2018. i 2019. godine tvrdili da ne vode preciznu statistiku pa su informacije dostavljene tek nakon donošenja presuda u korist TI BiH od strane Suda Bosne i Hercegovine. Ove godine podatke o presignacijama su dostavili tek nakon izjavljene žalbe jer je Tužilaštvo BiH prvobitno tvrdilo da zahtjev nije precizno formulisan, saoćeno je iz Transparency Internationala.