U Oslu obilježeno 15 godina od stravičnog masakra koji je počinio norveški ekstremista Anders Breivik

(Patria) - Norveška je jučer obilježila 15. godišnjicu terorističkih napada u Oslu i na otoku Utøya koje je počinio desničarski ekstremista Anders Behring Breivik.

Breivik je u tom svom sumanutom pohodu usmrtio 77 osoba, podsjeća njemačka agencija dpa.

Imena stradalih naglas su pročitana kod spomenika žrtvama u vladinoj četvrti u glavnom gradu Oslu, gdje su premijer Jonas Gahr Støre i Gaute Borstad Skjervo, čelnik organizacije mladih norveške Laburističke stranke (AUF), položili vijence.

- Norveška tuguje 15 godina. Mnogi su bili svjesni toga da su ubijena naša djeca, no niko ne može u potpunosti pojmiti tugu ožalošćenih - kazao je Skjervo, koji je preživio masakr na Utøyi.

Støre je pozvao na otvorenu raspravu o napadima i ideologiji koja stoji iza njih.

- Moramo nastaviti otvoreno i iskreno govoriti o tome šta se zbilo, o motivima teroriste, njegovoj pozadini, posljedicama desničarskog ekstremizma, mržnji i preziru prema demokratiji - kazao je Støre.

Breivik je 22. jula 2011. detonirao autobombu u vladinoj četvrti te usmrtio osam osoba. Potom je otputovao na otok Utøyu, gdje je, odjeven u policijsku uniformu, otvorio vatru na učesnike godišnjeg ljetnog kampa organizacije mladih Laburističke stranke.

Šezdesetdevet osoba, uglavnom tinejdžera i mladih, ubijeno je na otoku. Riječ je o najgorim nasilnim incidentima u Norveškoj nakon Drugog svjetskog rata.

Napadi od 22. jula 2011. ostali su upamćeni kao najteži teroristički čin u modernoj norveškoj historiji.

Breivik je mjesecima planirao napad, a prije nego što je aktivirao bombu u Oslu objavio je opsežan manifest u kojem je iznio svoje krajnje desničarske, antiimigrantske i antimuslimanske stavove te pozvao na nasilje protiv političkih protivnika.

Nakon hapšenja je priznao da je izveo napade, ali je tvrdio da su bili "nužni". Na suđenju 2012. proglašen je ubrojivim i osuđen na 21 godinu zatvora zbog terorizma i masovnog ubistva.

Riječ je o najvećoj zatvorskoj kazni predviđenoj norveškim zakonom, no ona se može neograničeno produživati u petogodišnjim periodima ako sud procijeni da zatvorenik i dalje predstavlja prijetnju društvu.

Breivik je posljednjih godina u više navrata pokušao ishoditi prijevremeno puštanje na slobodu te je tužio norvešku državu zbog uslova u kojima služi kaznu, tvrdeći da je dugotrajna izolacija nečovječna. Sudovi su njegove zahtjeve odbili.

Posljednji put mu je u decembru 2024. odbijena molba za uslovni otpust jer je sud zaključio da i dalje predstavlja ozbiljnu opasnost za društvo te da nije pokazao stvarno odricanje od svoje ekstremističke ideologije.

Napadi su duboko obilježili Norvešku i podstakli višegodišnje rasprave o borbi protiv desničarskog ekstremizma, govora mržnje i zaštiti demokratskih vrijednosti.

Istovremeno, zemlja je nastojala odgovoriti na tragediju bez odustajanja od otvorenog društva i vladavine prava, što su norveški politički čelnici više puta isticali kao jednu od najvažnijih poruka.