Kulenović: Dejton je završio svoju historijsku ulogu, vrijeme je za put ka Briselu

(Patria) - "SAD i Evropa se lome oko BiH - a gdje je glas građana?", naziv je današnje redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.

U uvodnom obraćanju, predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović podsjeća da je prije nekoliko dana ispred zgrade Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu održan mirni protest na kojem se okupilo nekoliko stotina građana.

- Došli su oni koji imaju moralni stav, odgovornost i hrabrost - a ne kao zagovornici etnonacionalističkih i transakcionih interesa.

Sami smo spriječili blokadu saobraćaja - jer nas ne zanima lažna slika. Postavili smo i predali zahtjeve tamo gdje se odluke donose - među članicama Vijeća za implementaciju mira (PIC).

Naših šest tačaka sada odzvanja u pregovaračkim sobama Washingtona, Brisela, Berlina, Pariza, Rima i Londona. PIC nije uspio imenovati visokog predstavnika.

SAD i EU sukobili su se - ne samo oko imena, nego i oko nadležnosti. Ali, hajde da budemo precizni - o čemu se zapravo radi?

Dejtonski mirovni sporazum završio je svoju historijsku ulogu. Zaustavio je rat. To mu je i bio zadatak. I taj zadatak je obavio - prije tri decenije.

Danas Dejton više nije rješenje. Dejton je postao okvir zarobljene države - države u kojoj se blokade nagrađuju, presude ne provode, a građani su taoci kolektivnih podobnosti.

Mi ne tražimo rušenje Dejtona. Tražimo izlaz iz Dejtona - prema Briselu. I to ne na način da jedan princip pobijedi drugi, već da se kolektivni identiteti integrišu u modernu, funkcionalnu, evropsku i građanski utemeljenu demokratiju - ističe Kulenović.

Ključni subjekt te nove države, naglašava, mora postati - građanin. I politička bosanska nacija svih državljana. To je tačka koja nas sudbinski povezuje. I ključna tačka državljanske integracije.

- Ne ukidamo identitete. Ne zabranjujemo narode. Ali kažemo: više niko ne može imati veto na budućnost suverene države i moderne nacije. Sve ostalo je sukob - i obnova nasilja. To je ono što se danas lomi između SAD i EU.

Nominalno, SAD žele visokog predstavnika koji će riješiti državnu imovinu jer bez toga nema Južne interkonekcije. Ali naša zabrinutost se tiče modela tog rješenja - koji bi, zbog pragmatizma, mogao dovesti u pitanje teritorijalni integritet i cjelovitost države.

Čak i više od nedoumice: da li će energetska zavisnost danas ovisiti o Rusiji i Srbiji, a sutra o Americi i Hrvatskoj? Američko odustajanje od izgradnje modernih nacija razlog je našeg najvećeg podozrenja - navodi Kulenović.

Prema njegovim riječima, EU želi čuvati evropski uticaj - gubitak OHR-a znači gubitak poluge.

- Za nas i više od toga: Evropa nije samo naše prirodno tlo - ona je i put izlaska iz zarobljene države i urušenog društva. Naša utopija nije nigdina - Evropa je njeno pouzdano mjesto liberalne demokratije i političke ravnopravnosti građana.

Naših šest zahtjeva nisu puke želje, već pretpostavke za realan put od Dejtona do Brisela:

‣ Očuvanje OHR-a do 5+2? - Dok ne uspostavimo mehanizme koji zamjenjuju blokade i veto;

‣ Provođenje presuda? - Jer pravna država nije pregovaračka kategorija;

‣ Državna imovina po evropskim standardima? - Jer bez toga nema funkcionalne i suverene države;

‣ Institucija visokog predstavnika? - Dok je Ustavom ne zamijeni adekvatna institucija;

‣ Građanski ustav? - Jer jedino tada svi postaju ravnopravni.

I zato smo se odvažili tražiti visokog predstavnika iz evropske zemlje s internacionalnim kapacitetom i demokratskom kulturom - ne kao gospodara, nego kao katalizatora i saveznika koji će nas provesti od Dejtona do Brisela - govori Kulenović.

Dodaje da to nije proklamacija o ličnosti, već insistiranje na putu, na demokratskoj tranziciji suverene bosanske države.

- Odbijamo patriotske iluzije - u ovom ambijentu geopolitičkih preslagivanja, to ne možemo sami. Odbijamo i iz razloga sigurnosti.

Visoki predstavnik je i institucija za proglašenje vanrednih situacija koja u našem Ustavu nema funkcionalne ekvivalencije, pogotovo u kriznim okolnostima.

A zašto nas je malo na protestima? Zato što živimo u kulturi podaništva, straha od rata i obnavljanja genocida, skepse prema svakoj državnoj vlasti i mentaliteta oblačenja etnoreligijske košulje umjesto građanske odgovornosti.

Intelektualci se danas mjere količinom raspoložive vlasti, a ne odgovornošću prema zajednici. A mi ne čekamo motiv za narandžaste revolucije - da neko pogine pod nastrešnicom ili drugim nesrećama, pa da zapalimo ulice.

Mi izlazimo sa šest tačaka, analizom i argumentima. Zato nas je malo. Jer moralni stav, odgovornost za državu i hrabrost danas nisu popularni. Popularni su etnonacionalizam, transakcije - i kukanje bez rješenja.

Mi nudimo ono što je naša uloga: misao, analizu, zahtjev - i hrabrost. Došli su oni koji imaju moralni stav, odgovornost i hrabrost - za interese države i svih građana. Ako je to promašaj - neka nam svaki promašaj bude ovakav.

Mi nećemo odustati! Kao što nismo odustali ni u protekle 33 godine - zaključio je svoje obraćanje Adil Kulenović.