Hrvatska među najlošijima u EU: Čak 52 posto vode nestane na putu do krajnjeg potrošača

(Patria) - Hrvatska iz godine u godinu gubi sve više vode.

Izvještaj Vijeća za vodne usluge pokazuje da je neprihodovana, odnosno voda koja se "izgubi" na putu do potrošača u 2024. godini dosegnula čak 52 posto ukupno zahvaćene vode, što je rast od dva posto u odnosu na 2021.

Prema izvještaju o stanju u sektoru vodnih usluga za 2024., u sistemu javne vodoopskrbe zahvaćeno je više od 528 miliona metara kubnih vode, dok je korisnicima fakturirano oko 256 miliona kubika.

Razlika od 272 miliona metra kubna, tj. 52 posto, vodi se kao neprihodovana voda.

Riječ je o vodi koja se gubi kroz curenja i puknuća mreže, tehničke gubitke, neovlaštenu potrošnju, netačnost mjerenja tj. vodi koja ulazi u sistem, ali se ne naplaćuje krajnjim korisnicima.

Izvještaj o stanju u sektoru vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge uvršten je u dnevni red Hrvatskog sabora, no kada će zastupnici o njemu reći svoje mišljenje, nije poznato.

Ovaj dokument pokazuje da je prosječna ukupna cijena vode za domaćinstva tokom 2024. porasla na 2,49 eura po metru kubnom, dok je prosječni mjesečni račun domaćinstva dosegnuo 29,38 eura.

Razlike među dijelovima Hrvatske pritom su vrlo velike. Najviša ukupna cijena vode za domaćinstva iznosi pet eura po metru kubnom, a najniža 0,85 eura, što je razlika od gotovo šest puta.

Kod pojedinih tarifnih stavki razlike su još izraženije. Naprimjer, fiksni dio cijene javnog pročišćavanja u nekim sredinama iznosi 0,07 eura mjesečno, a u drugima 4,2 eura mjesečno, što predstavlja omjer 60:1.

U Hrvatskoj je tokom 2024. poslovao ukupno 141 isporučilac vodnih usluga, od čega ih je 140 bilo u javnom vlasništvu, a samo jedan je evidentiran kao društvo privatnog kapitala.

Ukupni sektor vodnih usluga u 2024. ostvario je, prema izvještaju Vijeća za vodne usluge, rast prihoda od 53 miliona eura u odnosu na godinu ranije te je godinu završio s dobiti nakon oporezivanja od oko 45 miliona eura.

Istovremeno, javni dio sektora ostvario je finansijski gubitak prije oporezivanja od oko 3,5 miliona eura, pri čemu su rashodi rasli nešto brže od prihoda.

Podaci koji se odnose na vodoopskrbu upućuju da se stanje u ovom području posljednjih godina ne poboljšava, nego pogoršava.

U 2023. godini udio neprihodovane vode iznosio je 51 posto, godinu poslije jedan posto više, dok je u 2021. bio oko 49 posto.

Podatak je to iz Nacionalnog akcijskog plana smanjenja gubitaka vode u Hrvatskoj iz 2024. u kojem se navodi da je udio neprihodovane vode na nacionalnom nivou 2021. godine bio 49 posto.

To, pak, znači da Hrvatska već godinama gubi približno polovinu vode koja ulazi u sistem javne vodoopskrbe, uprkos reformama sektora i višegodišnjim ulaganjima u infrastrukturu.

Spomenuti Nacionalni akcijski plan, donesen 2024., predviđa da se u periodu od 15 godina količina neprihodovane vode smanji za oko 50 posto - sa približno 235 na oko 113 miliona metara kubnih godišnje.

Procjena je da će za provedbu tog plana trebati oko 1,7 milijardi eura ulaganja tokom petnaestogodišnjeg perioda.

U akcijskom planu piše i da "nije uspostavljen cjeloviti sistem upravljanja vodnim gubicima" te se upozorava da mnogim sistemima nedostaju ažurne karte mreže, evidencije starosti cjevovoda, sistemska kontrola curenja i specijalizovani timovi za upravljanje gubicima.

Ističe se i da je veliki dio vodovodne mreže star, naročito u urbanim područjima, dok većina javnih isporučilaca (vodovoda) godišnje zamjenjuje manje od dva posto mreže.

Problem visokih gubitaka vode nije specifičan samo za Hrvatsku, no hrvatski podaci spadaju među najlošije u Evropskoj uniji.

Prema podacima Evropske agencije za okoliš (EEA), koja se poziva na podatke udruženja evropskih vodnih poduzeća EurEau iz 2021., u EU se prije dolaska do korisnika izgubi oko trećine vode namijenjene javnoj vodoopskrbi.

U pojedinim državama, među njima Hrvatskoj, Bugarskoj i Italiji, gubici prelaze 40 posto, dok su Austrija, Danska i Nizozemska uspjele smanjiti gubitke na ispod 15 posto ukupne javne vodoopskrbe.