Helsinški odbor traži obrazloženje: Zašto je BiH u UN-u glasala protiv rezolucije o suzbijanju veličanja nacizma?

(Patria) - Helsinški odbor za ljudska prava pozvao je bh. ambasadora pri UN-u Zlatka Lagumdžiju, Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH da javno obrazlože zbog čega je BiH 10. novembra u Trećem komitetu Generalne skupštine UN-a glasala protiv izmijenjenog nacrta rezolucije o suzbijanju veličanja nacizma, neonacizma i drugih praksi koje podstiču rasizam, rasnu diskriminaciju, ksenofobiju i s njima povezanu netoleranciju.

"Komitet je odobrio nacrt, o kojem će se Generalna skupština izjasniti na plenarnoj sjednici", saopštio je Helsinški odbor za ljudska prava.

U saopštenju se navodi da je ambasador Lagumdžija glasanje obrazložio usklađivanjem vanjske politike BiH sa stavom Evropske unije.

"Od ambasadora tražimo da javno kaže ko je utvrdio stav BiH, da li je Stalna misija dobila instrukciju za glasanje i na osnovu kojeg je akta postupila?

Javnosti treba objasniti razloge za glas protiv i navesti koje je odredbe izmijenjenog nacrta BiH smatrala spornim, ako ih je bilo", ističe se u saopštenju.

Dodaje se da Bosna i Hercegovina stavove koje usklađuje s Evropskom unijom mora utvrđivati samostalno, kroz vlastite institucije i u skladu s ustavnim nadležnostima.

"Bilo bi neprihvatljivo da su pri utvrđivanju glasa BiH u Ujedinjenim nacijama zaobiđene nadležne institucije ili propisane procedure. Član V/3 tačke a) i c) Ustava BiH povjerava Predsjedništvu vođenje vanjske politike i predstavljanje države u međunarodnim organizacijama.

Zato od Predsjedništva i Ministarstva vanjskih poslova BiH tražimo da prije plenarnog glasanja javno objasne kako je utvrđen dosadašnji stav i saopšte koji će stav BiH zastupati na plenarnoj sjednici", potcrtavaju iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

Naglašavaju kako osuđuju svaki oblik veličanja nacizma i neonacizma, te da smatraju kako je poražavajuće da je Bosna i Hercegovina glasala protiv nacrta rezolucije usmjerene na suzbijanje veličanja nacizma i neonacizma, imajući u vidu iskustvo stradanja ljudi u ovoj zemlji.

"U Drugom svjetskom ratu stanovnici Bosne i Hercegovine bili su žrtve zločina i progona zasnovanih na rasnoj i nacionalnoj pripadnosti. U ratu od 1992. do 1995. godine etnička mržnja i politike progona ponovo su dovele do masovnog stradanja i prisilnog raseljavanja.

Poštovanje prema žrtvama oba rata obavezuje Bosnu i Hercegovinu da se i u Ujedinjenim nacijama i u vlastitoj zemlji jasno i dosljedno suprotstavlja ideologijama koje opravdavaju progon, nasilje i zločine", kaže se u saopštenju.

Dodaje se da, bez obzira na ishod glasanja u UN-u, Bosna i Hercegovina ima obavezu da, u skladu sa članom 4. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, suzbija rasističku propagandu, uključujući neonacističku propagandu koja promoviše rasnu mržnju ili nadmoć, i podsticanje na rasnu diskriminaciju.

"Član 20. stav 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima zahtijeva da se zakonom zabrani svako zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje koje predstavlja podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje.

Od nadležnih institucija u BiH tražimo da te obaveze dosljedno provode i, u skladu s preporukama Komiteta UN-a za eliminaciju rasne diskriminacije, objave podatke o prijavama, istragama, krivičnim gonjenjima i sudskim ishodima u predmetima rasističkog govora mržnje i zločina iz mržnje", zaključuju iz Helsinškog odbora za ljudska prava.