Domaći farmeri bez podrške resornih ministarstava, uvoz u BiH sve veći

(Patria) - Bosna i Hercegovina ove godine uvezla je 65 milijuna kilograma mesa i živih životinja, za što je izdvojeno gotovo pola milijarde konvertibilnih maraka.

Prema statističkim podacima, u proteklih devet mjeseci za BiH je uvezeno 65 milijuna kilograma mesa i živih životinja, vrijednih gotovo 500 milijuna KM, a izvezeno je svega sedam i pol milijuna kilograma, za što je ostvareno oko 40 milijuna KM. Među prehrambenim proizvodima koje BiH uvozi, meso zauzima prvo mjesto po vrijednosti, a na domaće tržište najviše ga stiže iz Nizozemske, Italije i Njemačke.

Domaći stočari upozoravaju na sve teže uvjete poslovanja i sve snažniji pritisak uvozne konkurencije. Slobodan Petrić, predsjednik Upravnog odbora uzgajivača svinja Republike Srpske, kaže da je europsko tržište preplavljeno viškovima svinjskog mesa koji se više ne mogu plasirati na neka tradicionalna izvozna tržišta.

„Nažalost, već dvije, tri godine Europska unija ima problema s viškom svinjskog mesa. Ne mogu ga izvesti u azijske zemlje u koje su inače izvozili, zbog afričke svinjske kuge i globalnih trgovinskih ratova. Ne bih ulazio u to, ali mi smo doslovno zatrpani“, kaže Petrić.

Problem nije samo u velikom uvozu nego i u smanjenju domaće proizvodnje.

Milenko Zupur, vlasnik mesne industrije, upozorava da ograničavanje uvoza samo po sebi ne bi riješilo problem jer domaći proizvođači trenutačno nemaju dovoljno sirovine za potrebe tržišta.

„Ako se ograniči uvoz, onda nema dovoljno sirovine. Jednostavno, zbog ranijeg uvoza i svih ovih čimbenika smanjena je proizvodnja, a onda dođe razdoblje u kojem nemamo dovoljno mesa", objašnjava Zupur.

Građani kažu da nemaju povjerenja u kvalitetu mesa koje dolazi iz inozemstva, ali im je cijena često presudna prilikom kupnje. U anketi za BHRT su iznijeli nezadovoljstvo ponudom i kvalitetom hrane.

„Ne mogu vjerovati, to je samo otpad koji se uvozi“, rekla je jedna građanka.

Drugi sugovornik smatra da je domaća proizvodnja mogla zadovoljiti potrebe stanovništva, ali da je stanje danas potpuno drukčije.

„Sve je loše, sve je škart, što da vam kažem. Mogli smo imati sve, a danas nemamo ništa“, poručuje.

Upozoravaju i na promjene u kvaliteti hrane tijekom skladištenja i transporta, ističući da građani zbog nedostatka novca često nemaju mnogo izbora.

Nakon još jedne teške poljoprivredne godine domaći farmeri imaju novi izazov, osigurati dovoljno stočne hrane za zimu.

Mustafa Gradaščević, farmer, upozorava na dodatne troškove u proizvodnji, posebno kada je riječ o prehrani stoke.

„Naš domaći kukuruz ne može se davati jer je pun aflatoksina, tako da se hrana za krave mora kupovati. Kakva je tu računica kada dodamo troškove veterinara koji su gotovo svakodnevni“, pita se Gradaščević.

Milenko Zupur ističe kako podrška nadležnih ministarstava postoji, ali nije dovoljna da bi se očuvala domaća proizvodnja.

„Najviše je potrebna podrška resornih ministarstava. Država u posljednje vrijeme nije malo davala, ali to je nedovoljno da bi se održala naša proizvodnja“, kaže Zupur.

Ni postojeći poticaji, prema riječima Slobodana Petrića, ne mogu domaćim proizvođačima osigurati konkurentnost u odnosu na cijene mesa iz Europske unije.

„Mi s ovom cijenom iz Europske unije ne možemo biti konkurentni čak ni uz poticaje ministarstva, koji su značajni. Ta je cijena doslovno toliko niska da nas ni poticaji ne mogu izvući“, upozorava Petrić.

Dodatni udarac domaćem stočarstvu predstavlja potpuni zastoj izvoza svježe govedine u Tursku. Riječ je o tržištu na kojem je BiH prije osam godina ostvarivala izvoz vrijedan više od 40 milijuna KM, dok danas ne izvozi ni kilogram.

Podaci o uvozu i izvozu tako pokazuju veliki nesrazmjer između mesa koje dolazi na domaće tržište i količina koje domaći proizvođači uspijevaju plasirati u inozemstvo. Stočari upozoravaju da bez snažnije i dugoročnije podrške neće moći održati proizvodnju.