U kojim su zemljama EU najviše cijene stanovanja i komunalnih usluga?

(Patria) - Cijene nekretnina u EU porasle su za 48 posto između 2010. i 2023., dok su troškovi stanovanja, uključujući kirije, naglo porasli u nekim državama članicama, pokazuje najnoviji izvještaj o stanovanju u Evropi koji je objavio Eurostat.

Ljudi u Irskoj su se u 2023. godini suočili s najvišim troškovima stanovanja, uključujući vodu, struju i gas, što je bilo dvostruko više od prosjeka EU, prenosi Euronews.rs.

Drugo najskuplje mjesto za život bio je Luksemburg (86 posto iznad prosjeka EU), a potom Danska (80 posto iznad) prošle godine.

U međuvremenu, ljudi u Bugarskoj i Poljskoj imali su najjeftinije troškove života u Bloku, ispod prosjeka EU za 61 i 56 posto.

Gledajući evoluciju cijena, Eurostat primjećuje da su između 2010. i 2023. troškovi stanovanja u Irskoj porasli za 17 posto iznad prosjeka EU, na 101 posto, na kraju se udvostručivši.

Troškovi su porasli u 17 država članica tokom istog perioda, dok su opali u devet, uključujući Grčku, Kipar i Španiju. Troškovi stanovanja ostali su nepromijenjeni u Poljskoj.

Dok stambene krize muče različite zemlje u Evropi, uključujući Irsku, Portugal i Španiju, trend naglog rasta cijena nekretnina je blago pauziran prošle godine, kada su u Evropi opale u prosjeku za 0,3 posto.

Međutim, gledajući širu sliku, primjećuje se da su u ukupnom zbiru cijene nekretnina porasle za 48 posto između 2010. i 2023. u prosjeku u Bloku, a najveći porast zabilježen je u Estoniji (+209 posto), Mađarskoj (+191 posto) i Litvaniji (+154 posto).

Cijene nekretnina su opale u samo dvije države članice (nema podataka za Grčku), u Italiji i na Kipru za -8 posto i -2 posto.

U međuvremenu, troškovi zakupa su postepeno porasli, ukupno za 22 posto u periodu od 2010. do 2023., pri čemu su gotovo sve države članice zabilježile porast, osim Grčke.

Ukupna inflacija u EU za isti period iznosila je 36 posto.

Međutim, bilo je zemalja i u kojima su cijene zakupa rasle daleko iznad prosjeka. U Estoniji, gdje je zabilježen najveći porast cijena zakupa, trošak je skočio za +211 posto, u Litvaniji je došlo do skoka od +169 posto, a zakupnina u Irskoj se udvostručila u istom periodu.

U prosjeku, ljudi u EU su prošle godine trošili oko petine (19,7 posto) svog raspoloživog prihoda na stanovanje, s najvišim udjelima u Grčkoj (35,2 posto), Luksemburgu (27,6 posto) i Danskoj (25,9 posto).

U Norveškoj, Švicarskoj i Njemačkoj, ljudi troše otprilike četvrtinu svog raspoloživog prihoda na stanovanje.

Za one koji se mogu smatrati u riziku od siromaštva u EU, ova stopa bila je znatno viša, u prosjeku 38,2 posto.

Ima poboljšanja, ipak, u udjelu ljudi koji akumuliraju dugovanja po hipotekama, zakupninama ili računima za komunalne usluge - ova stopa u EU smanjila se na 9,3 posto u 2023. godini sa 12,4 posto u 2010. godini, pri čemu je samo pet država članica zabilježilo neki porast.

Međutim, jedna zemlja, Grčka, se značajno razlikuje od ovog poboljšavajućeg trenda, gdje skoro polovina stanovništva ima neka dugovanja.

Više od dvije trećine ljudi koji žive u domaćinstvima u EU, posjedovalo je svoj dom prošle godine.

Postoje ogromne razlike u Bloku kada je u pitanju vlasništvo nad nekretninom. U Rumuniji, na primjer, više od 95 posto stanovništva posjeduje svoju nekretninu. Ova zemlja je rame uz rame sa Slovačkom, Hrvatskom i Mađarskom, gdje više od 90 posto ljudi posjeduje svoje domove.

Iznajmljivanje je najčešće u Švicarskoj i Njemačkoj, gdje više od polovine stanovništva čine podstanari.

U Bloku, više od dvije trećine, 69 posto stanovništva posjedovalo je svoj dom, dok je preostalih 31 posto živjelo u iznajmljenom prostoru u 2023. godini.

U EU u 2023. godini, više od polovine stanovništva živjelo je u kući, dok je gotovo 48 posto stanovalo u stanu, a mali procenat od 0,6 posto izabrao je alternativne tipove smještaja, kao što su kućice na vodi i kamperi.

Iako izbor između kuće i stana može biti u velikoj mjeri određen time da li je dom u gradu ili na selu, kada se upoređuju zemlje, Irska daleko prednjači, sa 90 posto stanovništva koje živi u kući.

Zemlja s drugim najvećim brojem kuća bila je Nizozemska (79 posto), dok su Belgija i Hrvatska (obje po 77 posto) dijelile treće mjesto.

U međuvremenu, Španija je imala najveći udio stanova (66 posto), dok su je pratili Latvija (65 posto, podaci iz 2021. godine), Malta (63 posto) i Njemačka (61 posto).

Ljudi na Kipru prošle godine investirali su ekvivalent od 8,6 posto BDP-a zemlje u nekretnine, prema Eurostatu. U Italiji, ova stopa je iznosila 7 posto, što je nešto više nego u Njemačkoj (6,9 posto) i Francuskoj (6,4 posto).

Najniža stopa registrovana je u Poljskoj (2,2 posto BDP-a) i Grčkoj (2,3 posto).

Prosječno ulaganje u stanovanje u EU iznosilo je 5,8 posto BDP-a u 2023. godini, što je otprilike oko trilion eura.