Donja Jablanica 30. novembra (Foto: Patria)
Piše: Amra Vrabac
Od razornih poplava u Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Fojnici, Kreševu prošlo je više od dva mjeseca. Milioni maraka skupili su se putem donacija, međunarodnih donatora, udruženja Pomozi.ba, Merhameta, Islamske zajednice u BiH, pojedinačnih donatora, kompanija, ali stanovnici Donje Jablanice koji su u noći 3. na 4. oktobar ostali bez svojih komšija, domova, bez svega što su godinama stvarali, i danas su bez krova nad glavom.
Državni ministar finansija i rezora Srđan Amidžić pozvao je vlast u Federaciji BiH da se konačno dogovori o raspodjeli novca za poplavljene općine. Na računu je oko 22 miliona KM. Najaveći pojedinačni donator bila je Republika Hrvatska koja je uplatila 10 miliona eura.
S druge strane, samo Udruženje Pomozi.ba prikupilo je više od 3 miliona KM. Od prvog dana su na terenu u poplavljenim područjima. Za jednu porodicu kupljen je plac za izgradnju kuće, nekima je dodijeljen novac, ali jasnog plana i koordinacije očito nema.
Jer da ima, i da su pogođenim stanovnicima Donje Jablanice date jasne upute kako i kada će se riješiti njihovo stambeno pitanje, ne bi više puta izlazili na proteste.
Živote u Donjoj Jablanici izgubilo je 19 osoba. Stradale su cijele porodice nakon bujice koja je na naselje povukla i taložni materijal obližnjeg kamenoloma.
Fotografija od 30. novembra (Foto: Patria)
I danas se u Donjoj Jablanici vide posljedice tog užasa. Kamenje iz kamenoloma i dalje je između kuća, a sam pogled prema brdu budi osjećaj straha. Da li je siguran život u Donjoj Jablanici? Na to pitanje već dva mjeseca nema odgovora.
Država Turska je već 7. oktobra poslala konvoj sa 60 kontejnera za privremeni smještaj. Prema objavi Međunarodne organizacije za migracije kontejneri još uvijek nisu useljeni, ali je izvršena primopredaja općinskim vlastima. Navodno je 16 porodica pristalo da se smjesti u taj smještaj.
Prilikom posjete šefice Evropske komisije Ursule von der Leyen poplavljenim područjima 24. oktobra i obraćanja nakon sastanka sa predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, obećana je hitna pomoć od 20 miliona eura. Do danas taj novac nije uplaćen iz prostog razloga jer nadležne institucije nisu dostavile potrebe na osnovu kojih bi se izvršila uplata.
Kada je riječ o Fondu solidarnosti EU koji se aktivira u ovakvim situacijama, BiH ima rok do 26. decembra da dostavi aplikaciju. Formiran je Radni tim za pripremu aplikacije, ali je nepoznato sastaje li se taj tim i radi li na toj aplikaciji.
Na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH tek 27. novembra usvojeno je 17 zaključaka kojim se obavezuje Vlada FBiH da preduzme sve neophodne radnje kako bi pomogla ugroženom stanovništvu.
Tada je zatraženo da Vlada FBiH sačini detaljan izvještaj o broju evakuisanih stanovnika!?
Iako je jasno da je veliki dio posla i na lokalnim zajednicama, civilnoj zaštiti, u pomoć stanovništvu moraju biti jednako uključeni svi nivoi vlasti.
Sramota je ove države da ne znamo koliko je ljudi ostalo bez domova, koliko ih je riješilo pitanje smještaja, hoće li se graditi novi objekti za smještaj, da li imaju pravo na novčanu pomoć od pristiglih donacija pogotovo oni koji su bukvalno ostali bez ičega.
U ovakvoj situaciji nema izgovora niti se smije prebacivati odgovornost s jednog nivoa na drugi. Postupanje u kriznoj situaciji koja još uvijek traje bez obzira što je formalno ukinuto stanje prirodne nesreće, mora biti efikasno, jasno koordinisano sa preciznim smjernicama za što bržu pomoć stanovništvu.
Posebna priča je obnova željezničke infrastrukture koja je tek počela prošle subote 30. novembra zahvaljujući donaciji kompanije Cengiz. Zbog prekida željezničke infrastrukture na gubitku su brojni privredni subjekti koji su morali pronaći alternativni prijevoz robe, ali i same Željeznice FBiH čija je Uprava smijenjena.
Rok za završetak obnove pruge je kraj godine. A da li će kraj godine donijeti i rješenje za stanovnike koji su ostali bez domova, u ovom trenutku je pitanje bez odgovora.