(Patria) - Zastupnici u Evropskom parlamentu izglasali su jučer stajalište za pregovore o budžetu za 2025. u kojem traže dvije milijarde eura više u odnosu na prijedlog Vijeća EU.
Europarlamentarci traže 201 milijardu eura u obavezama i 153,5 milijardi u plaćanjima. Evropska komisija predložila je budžet u iznosu od 199,7 milijardi u obavezama i 152,7 milijardi u plaćanjima.
Vijeće EU, koje predstavlja države članice, predlaže budžet u iznosu od 191,53 milijarde eura u obavezama i 146,21 milijarde eura u plaćanjima.
Vijeće je u septembru izglasalo stajalište za pregovore u kojem predlaže 1,52 milijardi eura manje u odnosu na prijedlog Komisije, uključujući manje novca za istraživački program Obzor, za program razmjene studenata Erasmus plus, za Agenciju za evropsku graničnu i obalnu stražu Frontex.
Nakon što su obje zakonodavne institucije iznijele početne pozicije oko godišnjeg budžeta, mogu početi pregovore koji traju tri sedmice, do 18. novembra u ponoć.
Uobičajeno je da zemlje članice žele što manji budžet, a parlamentarci uvijek traže više.
Ako vijeće i parlament u tzv. Odboru za mirenje ne uspiju postići dogovor, Komisija mora dati novi prijedlog budžeta. Ako se dogovor ne postigne do početka finansijske godine, uvodi se sistem prijelaznih dvanaestina do postizanja dogovora.
U tom se slučaju određeni iznos, koji ne smije biti veći od jedne dvanaestine odobrenih budžetskih sredstava za prethodnu finansijsku godinu, može potrošiti svaki mjesec za bilo koje poglavlje budžeta.
Budžet za 2025. prvi je godišnji budžet iz kojeg će se plaćati kamate za otplatu duga kojim se finansira obnova i oporavak od pandemije.
Očekuje se da će troškovi servisiranja duga u sljedećoj godini biti veći za 2,6 milijardi eura u odnosu na prvobitne procjene.
Parlamentarni izvjestilac za budžet, rumunski zastupnik i socijalista Victor Negrescu rekao je da prijedlog parlamentaraca ide u prilog građana, za ekonomski razvoj i poboljšanje života ljudi.
- Zato tražimo povećanje od 110 miliona eura za područje zdravstva, dodatnih 70 miliona eura za Erasmus, 42 miliona eura za zaštitu naših građana od posljedica prirodnih katastrofa, dodatnih 96 miliona eura za poljoprivredu, 120 miliona eura za humanitarnu pomoć i 110 miliona eura za istočno i južno susjedstvo - objasnio je Negrescu.