(Patria) - Na posljednoj hitnoj sjednici Doma naroda PS BiH održanoj u četvrtak usvojen je Prijedlog odluke o imenovanju Vijeća Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH u sastavu: Tomislav Volarić, Tanja Andrić, Iza Razija Mešević, Vjekoslav Čerkez, Damir Šehanović, Alma Čolo i Zoran Žuža. Ovo imenovanje je još od aprila na čekanju kada je usvojen u Predstavničkom domu PS BiH.
Pred novim Vijećem RAK-a je proces izbora direktora ove agencije. Aktuelnom direktoru Drašku Milinoviću mandat je istekao polovinom jula. Raspisan je konkurs na koji je pristigla samo jedna prijava.
Prethodno Vijeće RAK-a koje je radilo u krnjem sastavu (od sedam članova preostala samo četiri) nije imalo sjednicu na kojoj bi otvorili jednu pristiglu kovertu. To je za Patriju potvrdio jedan od, sada već bivših, članova Vijeća RAK-a.
U ovom trenutku izvjesno je da se za novi mandat ponovo prijavio Draško Milinović. No, imajući u vidu da je došlo do promjene Vijeća RAK-a, da je ranije Vijeće koje je raspisalo konkurs radilo u nepotpunom sastavu bez ijednog Bošnjaka, postoji ideja da se konkurs poništi te raspiše novi. To je bila i praksa u nekim drugim slučajevima, kao što je ponovljen konkurs za direktora DKPT-a iako je cijela procedura bila već završena i utvrđena rang-lista.
Inače, Vijeće RAK-a provodi proceduru intervjuisanja kandidata te predlaže Vijeću ministara BiH generalnog direktora koje ga u konačnici imenuje.
Milinović je kadar SNSD-a, a za vrijeme njegovog mandata u RAK su zapošljavane supruge, članovi porodica kadrova SNSD-a, a zauzvrat mu je vjerovatno obećan još mandat.
Inače, Milinović je bivši direktor RTRS-a, a u to vrijeme RAK je izricao kazne ovom javnom servisu. Dolaskom na čelo RAK-a naprasno su prestale kazne za RTRs.
Regulatorna agencija za komunikacije ima veoma bitne nadležnosti propisane Zakonom o komunikacijama: kreiranje i promovisanje pravila u sektorima u vezi emitovanja i telekomunikacija, licenciranje operatora u sektorima emitovanja i telekomunikacija, planiranje, upravljanje i dodjeljivanje frekventnog spektra, primjenjivanje tehničkih i drugih standarda koji se tiču kvaliteta, te uspostavljanje i održavanje sistema naknada za dozvole.
Iako je riječ o jednoj od najznačajnijih institucija zbog ovlaštenja koje ima u medijskom djelovanju, stranke trojke nikada nisu iznijele stav o RAK-u. No, to naprimjer nije bio slučaj kada je Milinović 2020. godine trebao biti imenovan. Tadašnji lider opozicije iz parlamentarnih klupa, šef SDP-a Nermin Nikšić, apelovao je da se on ne imenuje te da je ova funkcija politizirana i da će u opasnost doći mnogi privatni mediji. On je tada obavijestio sve međunarodne misije u BiH, OHR, Delegaciju EU.
Danas je Nikšić u poziciji da jasno artikuliše svoj stav, osim ukoliko ga nije promijenio kada je postao vlast sa SNSD-om Milorada Dodika.
Nakon što je na čelo Instituta za mjeriteljstvo postavljena Milica Ristović Krstić, bliska SNSD-u, uslijedili su potezi koji su televizije ostavile bez mjerenja gledanosti.
Ristović Krstić je izmijenila pravilnik zbog čega je mjeritelj gledanosti Audience Measurement izgubio dozvolu. Bez podataka o gledanosti programa mnogi oglašivači ne žele sklapati marketinške ugovore sa TV kućama, što je značajan udarac privatnim medijima koji će se vjerovatno u nekom trenutku ugasiti bez prihoda od marketinga.
Opravdana je sumnja da iza svega stoji plan da se za mjerenje gledanosti televizija izabere neka druga firma, no pitanje je koliko će ti podaci biti vjerodostojni, a ne naručeni za različite interese.
Ako obje ove institucije ostanu u rukama SNSD-a pod kontrolu se stavljaju moćni alati za obračun sa “nepodobnim TV kućama”. Što sa kaznama, što sa podacima o gledanosti.
Trojka će već u utorak imati priliku da pred Dodika izađe sa zahtjevom da se ponovi procedura izbora direktora RAK-a nakon što je imenovano novo Vijeće RAK-a.