Hapšenje Durova u Francuskoj otvara pitanje da li će Telegram biti zabranjen na Zapadu

Piše: Armin Sijamić

U subotu navečer u Francuskoj je uhapšen Pavel Durov, osnivač, vlasnik i direktor društvene mreže Telegram. Durovu, kojeg su neki zvali „ruski Mark Zuckerberg“, na teret se stavljaju razne optužbe. Da li ovo hapšenje ima veze sa sigurnošću i zakonom, kako to brane oni koji podržavaju taj potez, ili se radi o pokušaju gušenja slobode govora na Zapadu, kako tvrde pristalice Durova?

Hapšenje Durova je važnije nego se trenutno čini. Neki su već slučaj uporedili sa onim Juliana Assangea ili Edwarda Snowdena. Međutim, ta poređenja su pogrešna, jer Durov nije novinar kao Assange, niti je uposlenik državne institucije kao što je Snowden. Zato je bolje slučaj uporediti sa onim koji je Durov imao u Rusiji. Naime, braća Pavel i Nikolai došli su u sukob sa vlastima jer su odbili da sarađuju. Tada se radilo o mreži VKontakte (VK), koja je od svog osnivanja 2006. godine bila neka vrsta postsovjetskog Facebooka. Šta više, tamo je bila popularnija od Facebooka.



VK je bila platforma na kojoj su između ostalih djelovali ruski opozicionari da bi kritikovali vlast. Jedan od korisnika bio je Aleksej Navaljni, koji je nedavno umro u zatvoru. Vlast Vladimira Putina je tražila od Durova da sadržaj na mreži, blago rečeno, ograniči. Braća Durov su to odbili, prodali VK i napustili Rusiju. Ovaj potez Rusije osudili su mnogi, uključujući i na Zapadu. Hapšenje Pavela Durova u Parizu osudio je Elon Musk, vlasnik društvene mreže X, i mali broj javnih ličnosti.

Braća Durov 2013. godine pokreću Telegram i rade iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Mlađi brat Nikolai je zadužen za programiranje, kodiranje i enkripciju, dok je danas četrdesetogodišnji Pavel zadužen za dizajn. Tako je nastala mreža koja omogućava razmjenu poruka, fajlova, audio i video pozive, live streamove... Ali za razliku od konkurencije, Telegram sadržaj koji objave korisnici rijetko uklanja. Pored toga, sadržaj je teško kontrolisati od strane vlada, na primjer sa Zapada, bilo zbog toga što je dio servera u UAE ili Rusiji, bilo zbog enkripcije i zaštite.

Zapad, Sjeverna Makedonija, Izrael i iranski hakeri

To što Telegram malo utiče na sadržaj koji se dijeli na platformi dolazi iz ideje Durova da nema cenzure i da se sadržaj uklanja rijetko, posebno ako se poredi sa Facebookom, Instagramom, ili Twitterom prije nego li ga je kupio Musk. To se jasno vidjelo tokom pandemije koronavirusa, kada je Telegram dobijao na značaju, a broj korisnika u mjesec dana sada se približio milijardi.

Drugi razlog zašto Telegram manje kontroliše svoje korisnike jeste činjenica da jako mali broj ljudi radi na Telegramu. Pavel Durov je u jednom intervjuu rekao da je to dovoljno, što bi možda bio i zatvoreni krug u navođenju ova dva razloga. Dakle, Durov ima malo radnika na Telegramu, jer ne želi da se upliće u ono što korisnici objavljuju, a ljudi imaju svoje limite u radu.

Na mrežu su pohrlili mnogi. Ukoliko želite da gledate necenzurisane materijale sa ratišta u Ukrajini, onda je to na Telegramu moguće. Tamo su aktivni i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, Putinovi propagandisti, ruski blogeri... Tamo su i tzv, „kanali“ raznih militantnih grupa, ekstremnih desničara i ljevičara, narko dilera, ilegalnih trgovaca, promotora pornografije...



Pavel Durov to brani kao slobodu govora i ne želi zabraniti da se oglašavaju, kao ni da dozvoli nekoj državi da ima „backdoor“ ulaz na mrežu, odnosno da pristupa sadržaju i podacima korisnika. Jako rijetko Telegram briše sadržaj na zahtjev vlada ili ogranizacija. Tako se, na primjer, pojavila „grupa“ u kojoj su objavljeni sadržaji sa dječijom pornografijom. Objavljeni su brojevi telefona žrtava od kojih su mnoge bile mlade djevojke iz Sjeverne Makedonije, pa je zvanično Skoplje 2021. godine tražilo da se to ukloni. Telegram je ugasio „grupu“ sa oko sedam hiljada članova.

Ovih dana Telegram je opet došao u sukob s jednom državom. Prema pisanju izraelskog Haaretza, iranski hakeri su upali u izraelske institucije i otuđili brojne dokumente i informacije, da bi ih zatim objavili na Telegramu i drugdje. Durov je odbio da ukloni sadržaj, nakon apela iz Izraela koji, prema Haaretzu, sada pokušava „cenzurisati internet“. Upad hakera u izraelske sisteme u ovoj državi su doživjeli kao udar na reputaciju države koja je cyber sila.

Teške optužbe protiv Durova i Francuske

Po slijetanju privatnog aviona na aerodrom Le Bourget u blizini Pariza Durov je uhapšen, a Reuters je izvijestio da ga Francuska tereti za manjak moderacije sadržaja na Telegramu i omogućavanje kriminalnim grupama da komuniciraju. Drugim riječima, svog državljanina, a francuski pasoš ima nekoliko godina, Pariz tereti da je odgovoran što na njegovoj mreži nema ograničenja, pa mu se na teret stavlja više kaznenih djela, kao što su podržavanje terorizma, posjedovanje droge, pranje novca, prevare, primanje ukradene robe i posjedovanje pedofilskog sadržaja. Istraga je povjerena francuskoj cyber jedinici žandarmerije i kancelariji za borbu protiv prevara, prenijele su agencije.

O hapšenju Durova oglasio se i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je istakao da slučaj nema političke konotacije. Oglasila se i Rusija, jer je Durov i njihov državljanin, i ponudila pomoć. Nakon iskustva sa VK-om, da li Durov može vjerovati Moskvi? Oglasili su se i iz UAE i svom državljaninu ponudili pomoć. Navodno, Pavel Durov ima i pasoše još nekih država.

Ruske vlasti hapšenje vide kao američku zavjeru. Čelnik ruske Dume Vjačeslav Volodin tvrdi da su Sjedinjene Američke Države izvršile pritisak na Francusku da se Durov uhapsi. „Telegram je jedna od rijetkih i ujedno najvećih internetskih platformi na koje Sjedinjene Države nemaju uticaj“, rekao je Volodin i dodao da je za Washington važno da do američkih izbora predsjednik Joe Biden „preuzme kontrolu na Telegramom“.



Oglasio se i advokat Dmitrij Agranovskim rekavši da je pritvaranje njegovog klijenta „apsolutno smiješno“ i da je to napad na slobodu govora. On je optužbe protiv Durova uporedio sa optužbama protiv proizvođača automobila zato što se njegova vozila koriste za izvršavanje krivičnih djela.

Oglasila se i kompanija. „Telegram se pridržava zakona Evropske unije, uključujući Zakon o digitalnim uslugama – njegovo moderiranje je u okviru industrijskih standarda i stalno se poboljšava. Generalni direktor Pavel Durov nema šta da krije i često putuje po Evropi. Apsurdno je tvrditi da su platforma, ili njen vlasnik, odgovorni zbog zloupotrebe te platforme“, naveli su u svom saopštenju i poručili da očekuju da se problem brzo riješi.

Durov je dobio podršku i od Snowdena, koji je Macrona optužio da se „spustio na nivo uzimanja taoca“. On je njegovo hapšenje opisao kao napad na osnovna ljudska prava, slobodu govora i udruživanja i rekao da to ponižava dostojanstvo ne samo Francuske, već i cijelog svijeta.

Leonid Volkov, bivši savjetnik pokojnog ruskog opozicionara Navaljnog, također je branio Durova, tvrdeći da on „nije saučesnik u zločinima koje su počinili korisnici Telegrama.“

Da li će Telegram biti zabranjen?

Forbes procjenjuje bogatstvo uhapšenog Durova na 15,5 milijadi dolara i pitanje je kako će se njegovi poslovi razvijati u budućnosti. Ali za mnoge širom svijeta važnije je pitanje da li će Telegram opstati i nastaviti da radi kao do sada. To pitanje je posebno važno u kontekstu pokušaja zabrane kineske mreže TikTok u Sjedinjenim Državama i drugdje na Zapadu.

Oni koji strahuju da su ugrožene slobode na internetu navode slučaj Elona Muska i njegov verbalni obračun sa premijerom Ujedinjenog Kraljevstva Keirom Starmerom i kasnijim raspravama šta se može objaviti na društvenim mrežama. Drugim riječima, mnogi na društvenim mrežama povezuju hapšenje Durova i namjere vlada da odlučuju šta se može objaviti na internetu. A takve zabrane već postoje u mnogim državama, uključujući Kinu čiji se TikTok bori za opstanak na Zapadu.

Kako su društvene mreže ušle u gotovo sve pore društva, argument koji se često poteže da se od lošeg sadržaja možete sačuvati tako što nećete gledati neki televizijski kanal, ili što nećete posjetiti neku web stranicu, u ovom slučaju ne važi. Od vlada se očekuje da građane zaštite u cyber prostoru, što svakim danom postaje teže usljed sve većeg broja korisnika interneta i širenja pružanja usluga. Bez obzira kako se okonča slučaj Durov ova pitanja ostaju, baš kao i pitanje gdje prestaje sloboda pojedinca i gdje počinje cenzura od strane onih koji kontrolišu javni prostor. Razvojem vještačke inteligencije i njenom masovnom upotrebom ovaj problem traži hitan odgovor.

http://nap.ba/qpost/328403/Vjetaka-inteligencija-je-novo-polje-obrauna-velikih-sila-i-zadire-u-sve-oblasti-naih-ivota

Vještačka inteligencija je novo polje obračuna velikih sila i zadire u sve oblasti naših života

Piše: Armin SijamićTehnološki napredak države često je najbolji dokaz razvoja te države. To se posebno odnosi na industriju i vojsku, ali posljednjih decenija i na gotovo sve oblasti života. Razvoj tehnologija dodatno će se ubrzati razvojem v