ANALIZA CSS-a U kojoj mjeri bi slučaj Galić mogao ugroziti međunarodnu sigurnosnu saradnju?

(Patria) - Slučaj Zorana Galića, nedostupnog zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), u
svakom iole normalnijem, demokratičnijem društvu dobio bi daleko više na (stručnom) značaju. U Bosni i Hercegovini (BiH) to nije tako, bez obzira što je ovo samo jedan u nizu slučajeva koji opetovano ukazuju na derogiranje sektora sigurnosti, odnosno višegodišnju nebrigu vlastodržaca za istim ili, čak, možda i politički pristup oko kojeg se svi prešutno slažu, navodi Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije.

Slučaj Galić bi se mogao analizirati s različitih aspekata, a međunarodna sigurnosna saradnja jedan je od njih. Bez takve saradnje, svaka država suočena je s porazom u odgovoru na savremene sigurnosne rizike i prijetnje.

"Međunarodni i transnacionalni organizovani kriminal su možda i najbolji primjeri. Borba protiv ovih pojava nije moguća bez razmjene osjetljivih informacija i kriminalističko-obavještajnih podataka između sigurnosnih agencija različitih zemalja. Sada možemo samo pretpostaviti kakav bi mozaik informacija mogli sklapati rukovoditelji i analitički odsjeci stranih sigurnosnih agencija. Jer ako je Galić, kao dugogodišnji te, mnogo bitnije, visokopozicionirani policijski službenik sarađivao s kriminalcima, kako mu se stavlja na teret, onda bi se moglo postaviti i opravdano pitanje u kojoj mjeri je možda odavao povjerljive informacije kojima je raspolagao.

Štete možda već ima, ali ako ga sud proglasi krivim, ovaj slučaj će nesumnjivo srozati respektabilnost bh. sigurnosnih agencija u međunarodnoj saradnji, s mogućom direktnom implikacijom da će strani sigurnosni partneri daleko više filtrirati informacije koje dijele s domaćim akterima. Da budemo skroz precizni, koruptivnih praksi, kao generalno loših stvari, nespojivih sa službom, ima u svim sigurnosnim agencijama širom svijeta, ali je posve druga dimenzija kada se potencijalno radi o rukovodećem kadru – u našem slučaju, bivšem direktoru Granične policije BiH i trenutno zamjeniku direktora „bh. verzije FBI“.

U takvoj mogućoj situaciji nepovjerenja od međunarodnih partnera, bh. sigurnosnim agencijama će se daleko manje stvari prikazivati na „radaru“. Uzimajući to u obzir te opće stanje u našem društvu, s posebnim fokusom na stanje u sektoru sigurnosti u kojem, primjera radi, ne samo da fali policijskih službenika, već i interes građana sve više opada da participiraju u njegovom radu, BiH bi mogla postati, ako već nije, oaza međunarodnog organizovanog kriminala. A u takvoj konstelaciji odnosa, možemo zaboraviti na euroatlantske integracije, jer tamo gdje se organizirani kriminalitet ne kontrolira na društveno prihvatljivoj mjeri, vladavine prava jednostavno nema. Tada su ugroženi svi aspekti individualne sigurnosti građana i građanki.

Stoga, krajnje je vrijeme da slučaj Zorana Galića upali crvene lampice prevashodno kod političara, donosilaca odluka. Potrebno je da se reforme sektora sigurnosti ozbiljno stave u fokus njihovog rada te, u prvom redu, vrati povjerenje vlastitih građana, ali i stranih partnera, u rad domaćih sigurnosnih agencija. Na kraju krajeva, i političari imaju lični (sigurnosni) interes od toga, jer toplina vatre nakon nekog vremena može i opeći", zaključuju iz CSS-a.