Vlada FBiH svoj nerad prebacuje poslodavcima: Prazni džepovi radnika zbog poskupljenja, opremanja školaraca, režija

Piše: Amra Vrabac

Već desetak godina intenzivno se govori o setu fiskalnih zakona, smanjenju porezne stope na plaću i dohotke, a ni sa dolaskom nove Vlade FBiH se ništa nije promijenilo.

Federalni premijer Nermin Nikšić najavljivao je do će se do kraja jula u parlamentarnoj proceduri naći set fiskalnih zakona ali juli je prošao, a tih zakona nema.

Ono čega se pribojava Vlada FBiH, a o čemu je i Nikšić u više navrata govorio je da bi se smanjenjem tih stopa smanjio priliv novca u budžet. I to je sa jedne strane tačno, ali sa druge otvorio bi se prostor za povećanje plaća radnicima koji bi u cijeloj ovoj priči trebali biti prioritet jer bi se smanjila porezna opterećenja poslodavcima, čime bi posljednično rasla sama potrošnja, pa i sredstva od PDV-a koja se uplaćuju i entitetima. Mjesecima unazad iz UIO BiH obavještavaju javnost da su prikupljena rekordna sredstva od indirektnih poreza. Samo u mjesecu julu prikupljeno je 1,7 milijardi KM.

Za sedam mjeseci 2024. godine Federaciji BiH je raspoređeno 2 milijarde i 894 miliona KM, što je manje od polovine budžeta FBiH koji za 2024. iznosi 7,5 milijardi KM. Bh. entitetu Republika srpska u istom periodu pripalo je 1 milijardu i 621 miliona KM i Brčko distrktu 162,5 miliona KM.

Kada je prije nekoliko godina oporezovan topli obrok čiji iznos prelazi 8 KM, nisu svi poslodavci bili spremni nadomjestiti taj gubitak radnicima. Topli obrok je smanjen da ne bi plaćali dodatni porez, dok npr. osnovicu plaće nisu podizali. Neki poslodavci pronalazili su način da radnicima određeni dio daju "u koverti" kako bi izbjegli dodatne poreze.

Da bi kupila „prividni socijalni mir“, Nikšićeva Vlada je krajem 2023. godine donijela neobavezujuću uredbu o pomoći poslodavca čime je omogućila svakom poslodavcu da radnicima isplati po 2.520 KM bez poreza do 30. juna 2024. godine. Naravno da je najviše novca isplatila javna uprava, pa i sama Vlada FBiH 29. decembra je isplatila po 1360 KM uposlenicima.

Kada je ova uredba istekla, o čijim efektima nema egzaktnih podataka jer nije bila obavezujuća niti su poslodavci bili dužni obavijestiti Poreznu upravu FBiH o ovim isplatama, Vlada FBiH je ubrzo donijela novu uredbu na zahtjev poslodavaca.

U istom periodu Vlada FBiH nije utvrdila ni Prijedlog zakona o minimalnoj plaći od 1000 KM, već je novom uredbom omogućila da poslodavac isplati pomoć u iznosu od 2.768 KM, ali ovog puta s obavezom da su izvrše prijavu Poreznoj upravi FBiH. Uredba važi do 31. decembra 2024. godine.

Iz Vlade FBiH pokušali su ovu uredbu predstaviti „povećanjem minimalne plaće“ sabirući iznos minimalne plaće koja u FBiH iznosi 619 KM koju je Vlada FBiH utvrdila krajem 2023. godine podižući je za samo 23 KM u vremenu kada divljaju cijene, poskupljuju namirnice, režijski troškovi i iznos pomoći po uredbi podijeljen na šest jednakih rata čime su Nikšić i federalni ministar obrta Vojin Mijatović došli do iznosa od 1.039 KM. No, do danas ne postoje podaci koliko radnika je imalo sreću dobiti ovaj novac od svog poslodavca.

Ni nova uredba kojom Nikšićeva Vlada kupuje vrijeme neće donijeti nikakve beneficije većini radnika.

Poslodavci koji moraju paziti na svaku konvertibilnu marku radije će taj novac iskoristiti da isplate narednu redovnu mjesečnu plaću, nego da se dovedu u situaciju da se zbog isplate pomoći radnicima, već naredni mjesec hvataju za glavu. Posebno što uredba precizira da se svakom radniku mora isplatiti isti pojedinačni iznos ma koliko prethodno radio kod poslodavca.

Federalni zastupnik Admir Čavalić inicirao je da se ovi podaci o isplatama evidentiraju u Poreznoj upravi kako bi znao stvarni efekat ove uredbe i koliko su poslodavci jaki na djelima, a koliko na riječima.

Čavalić je također istakao kako u Parlamentu FBiH slijedi pauza u zasjedanju, a zatim i izborna kampanja pa je izvjesno da ni ovih krucijalnih zakona, ali ni drugih neće biti prije kasne jeseni.

No, kasnu jesen mnogi građani dočekat će sa manjim budžetima zbog poskupljenja električne energije, opremanja učenika pred školu, rasta ostalih životnih troškova. No, ovu vlast to očito previše ne zanima.