Da li se mogao izbjeći bijeg Zorana Galića: Tužilaštvo BiH mijenjalo strategiju od 'džentlmenskog dogovora' do hapšenja

Piše: Amra Vrabac

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić 9. jula je medijima poslao saopćenje za javnost u kojem je naveo da je osumnjičeni zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić ilegalno napustio BiH dana 8. jula i pobjegao u Hrvatsku. U istoj izjavi Kajganić je istakao kako postoje osnovi sumnje da je nepoznato lice iz institucija koje su uključene u istragu osumnjičenom Galiću dostavilo informacije o planiranoj akciji te da će Tužilaštvo BH zajedno sa domaćim institucijama i međunarodnim partnerima, sprovesti istragu kako bi identifikovalo i u skladu sa zakonom procesuiralo navedeno lice.

Od tada do danas Kajganić se više nije oglašavao, a iz Tužilaštva BiH na upite medija o slučaju Zoran Galić i daljim radnjama Tužilaštva BiH tek šturi odgovor da su procesne aktivnosti u toku bez dodatnog pojašnjavanja.

No, vratimo se aktivnostima koje su poduzimane prije same akcije 9. jula.

Prema informacijama Patrije, postupajuća tužiteljica Tužilaštva BiH Bojana Jolović imala je prvobitni plan da se Galiću ponudi „džentlmenski dogovor“ da sam dođe u Tužilaštvo BiH i bude ispitan o djelima i okolnostima koje mu se stavljaju na teret. O tome je bio obaviješten i direktor SIPA-e Darko Ćulum.

No, nekoliko dana kasnije Jolović mijenja plan i obavještava Ćuluma da će ipak biti hapšenje Zorana Galića. U prostorijama SIPA-e održan je sastanak na kojem je dogovoreno da SIPA formira tim koji će u akciju krenuti 9. jula.

Tim koji je formiran tek je pred sami polazak u Posušje obaviješten gdje idu i šta će raditi. Tako da niko iz tima istražilaca Galiću nije mogao javiti da je meta hapšenja.

Interesantno je da je Kajganić u istom saopćenju naveo da ovu istragu Tužilaštvo BiH provodi zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike srpske, čime se otvara pitanje iz koje agencije ili institucije su procurile informacije o akciji hapšenja Zorana Galića.

Direktor SIPA-e Darko Ćulum u prvoj izjavi medijima 9. jula kazao je kako je Galića vidio prethodne sedmice te da je on tada najavio sekretarici da ide na liječenje. No, zvanične potvrde tih informacija nema, jer je Galićev tim tek ove sedmice dostavio medicinsku dokumentaciju na osnovu koje su tražili da se njihovom klijentu otvori bolovanje.

No, to se nije dogodilo, pa je advokatski tim u dogovoru sa Galićem smislio novi plan. On je od Vijeća ministara BiH zatražio prijevremeno razrješenje dužnosti zamjenika direktora SIPA-e zbog odlaska u penziju. Dakle, dok se nalazi u bijegu od bh. pravosuđa Galić koristi pravne mehanizme kako bi ostvario određena prava i izbjegao smjenu koju je trebao pokrenuti Nezavisni odbor. Ukoliko Vijeće ministara BiH postupi po ovom zahtjevu i razriješi Galića on će imati pravo i na otpremninu, a iz budžeta BiH bjeguncu od pravosuđa bit će isplaćena veća svota novca.

Vlasti Republike Hrvatske nisu se oglašavale o ovom slučaju, a poznato je da je Galić bio jedan od kadrova bliskih HDZ BiH i redovno je učestvovao na sastancima dva HDZ-a koje su predvodili Dragan Čović i Andrej Plenković.

U ovoj istrazi Galić se sumnjiči za izvršenje krivičnih djela primanje dara i drugih oblika koristi i zloupotreba položaja ili ovlaštenja, u periodu dok je obavljao dužnost direktora Granične policije BiH.

U okviru iste akcije uhapšene su još tri osobe od kojih je jedna uposlenik Granične policije BiH i određen im je pritvor.

Pitanje koje se postavlja je da li je Tužilaštvo BiH moglo spriječiti bijeg Zorana Galića da se nije kalkulisalo sa njegovim hapšenjem.

U Tužilaštvu BiH postoji šest otvorenih predmeta protiv Galića, a svi se odnose na period dok je bio direktor Granične policije BiH u dva mandata.Tek nakon što se uključio EUROPOL Tužilaštvo BiH više nije imalo izbora i moralo je procesuirati Galića.

Galić je u predmetu Konak koji je već i okončan pred Sudom BiH sporazumima o priznanju krivice za namještanje konkursa za prijem kadeta u GP BiH iz 2020. godine izbjegao bilo kakvu odgovornost, a čak je svjedočio u korist Rejhana Rakovića kojeg je on imenovao za predsjednik Komisije za prijem kadeta. U akciji koja je provedena u septembru 2021. godine kod Rakovića je pronađen spisak sa imenima kadeta i oko 100.000 KM koje potiču od uzimanja mita od kandidata. U komunikacijama koje je objavila Istraga, a koje su pronađene raspakivanjem Skya spominje se i ovaj konkurs.

Postupajuća tužiteljica i u tom predmetu je bila Bojana Jolović. Ona tada nije smatrala da je Galić ključni čovjek za namještanje konkursa ili da je prećutno odobrio takve radnje stavljajući svog čovjeka od povjerenja na čelo Komisije.

Nakon svih peripetija i problema s odustajanjem pojedinih kandidata koji su zbog vremena koje je proteklo prešli dobnu granicu, što zbog odlaska iz BiH, u oktobru 2023. primljeni kadeti su otišli na obuku, a prije nekoliko mjeseci su konačno počeli raditi.

Poznato je da je GP BiH u kadrovskom deficitu, a iako je raspisan novi konkurs sama procedura predugo traje dok uslove za penziju ispunjavaju brojni policajci. Taj začarani krug mogao bi se prekinuti izmjenama zakona kojima bi se produžio radni vijek policajaca uz ispunjavanje posebnih uslova kao što su fizička i psihička sprema. No, Vijeće ministara BiH je nijemo na apele sindikata državnih policijskih agencija, pa se postavlja pitanje da li je nekome i cilj oslabiti što više državne policijske agencije i sigurnost granica Bosne i Hercegovine i učiniti je poroznom za prekogranični organizirani kriminal, narkokartele, terorizam, ilegalne ulaske migranata ili bjegunaca od pravosuđa.

Tek pojedinci iz trojke shvataju obim ovog problema ali njihove inicijative o povećanju kapaciteta i budžeta ovih agencija nisu prihvaćene, pa se očito odgovor nameće sam po sebi.