U sjedištu Ujedinjenih nacija odata počast žrtvama genocida u Srebrenici

(Patria) - U sjedištu UN-a u New Yorku danas je upriličen komemorativni skup na visokom nivou povodom Međunarodnog dana razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine, prenosi RSE.

Prvi je to prvi put da se ovakav događaj održava nakon što je Generalna skupština UN-a 23. maja usvojila Rezoluciju o 11. julu kao Danu sjećanja na genocid u Srebrenici.

"Srebrenica predstavlja jedno od najmračnijih poglavlja moderne ljudske historije. Rat koji je uslijedio nakon raspada bivše Jugoslavije odnio je više od 100.000 života u BiH između 1992. i 1995., većinom bosanskih Muslimana, a raseljeno je više od dva miliona drugih", naveli su iz UN-a.

Događaj je organizovala Stalna misija BiH pri UN-u, uz kosponzorstvo stalnih misija Albanije, Australije, Austrije, Bangladeša, Bugarske, Kanade, Hrvatske, Estonije, Finske, Njemačke, Islanda, Irske, Lihtenštajna, Litvanije, Malezije, Nizozemske, Novog Zelanda, Sjeverne Makedonije, Ruande, Slovenije, Švedske i Turske.

Skup otvorio Lagumdžija

Uvodnim govorom komemoraciju je otvorio ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija, zahvalivši se inicijatorima usvajanja Rezolucije - Njemačkoj i Ruandi, te zemljama kosponzorima.

Lagumdžija je pojasnio da se još traga za 1.000 ubijenih u genocidu, istakavši da je danas ukopano njih još 14.

- Najmlađi je Beriz, ukopan je pored svoga oca koji je pokopan prije 11 godina - rekao je, između ostalog, Lagumdžija.



Prisutnima su prikazani potresni momenti iz ljeta 1995., ali i istaknute neke od činjenica, poput one da je u genocidu ubijeno više od 500 djece.

Također je rečeno da su žrtve pronađene u više od 80 masovnih grobnica (primarnih, sekundarnih, tercijarnih), a ukazano je i na činjenicu da i dalje nedostaje na stotine posmrtnih ostataka.

Bećirović: Sudske presude ne mogu se izbrisati iz historije

U videoporuci, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović zahvalio je zemljama koje su glasale za Rezoluciju o Srebrenici.

Istakao je da se sudske presude, kojima je potvrđen genocid u Srebrenici, ne mogu izbrisati iz historije.

- Usvajanjem Rezolucije poslana je poruka da UN ne smiju zaboraviti pravosnažne presude o počinjenim genocidima u Ruandi i Srebrenici i moraju biti stalno upozorenje za čovječanstvo.

Svi se moramo boriti da se genocid nikad ne ponovi - poručio je Bećirović te dodao da se sjećanjem borimo za sigurnu budućnost novih generacija.

Francis: Lekcija iz Srebrenice je jasna

Predsjednik Generalne skupštine UN-a Dennis Francis je podsjetio da je u aprilu 1993. Vijeće sigurnosti UN-a Srebrenicu proglasilo sigurnom zonnom, ali da je to "navodno sklonište" u julu postalo mjesto najvećeg masakra na teritoriji bivše Jugoslavije.

- Blizu tri decenije nakon ovog užasnog poglavlja, preživjeli pokušavaju doći do pravde i pomirenja. Haški tribunal i Međunarodni sud pravde prepoznali su masakr kao čin genocida.

Lekcija iz Srebrenice je jasna da su netolerancija i pristrasnost u cijelosti kulminirali zvjerstvima. Uvijek moramo biti budni kad je riječ o retorici koja diskriminira određene grupe jer je ona uvijek ukorijenjena u mržnji.

Od ključne važnosti je krivično goniti odgovorne, ali se ne može prihvatiti pokušaj da se negira i zaboravi - poručio je Francis.



Konaković: Lekcije Srebrenice ne smiju biti zaboravljene

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je da lekcije Srebrenice ne smiju nikad biti zaboravljene.

Rezolucija, naveo je Konaković, predstavlja nadu za buduće generacije, te ne pripisuje krivicu nijednoj grupi i naciju, već potcrtava istinu i želi odati počast žrtvama.

- Onima koji pokušavaju iskriviti Rezoluciju poručujem da se historija ne može ponovo ispisati radi političkih agendi. Negiranjem genocida vrijeđa se sjećanje na žrtve i opstruira mir.

Moramo odbaciti politike podjela i prigrliti principe istine. Srebrenica podsjeća da treba biti oprezan prema mržnji i toleranciji - poručio je Konaković.



Guterres: Boriti se protiv podjela i netolerancije

Tokom komemoracije pročitana je poruka generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa koji je, uz ostalo, rekao da je potrebno boriti se protiv podjela i netolerancije.

- Sjećanje na Srebrenicu treba ojačati našu odlučnost da izgradimo svijet slobodan od genocida i gdje će vladati pravda mir - poručio je Gutteres, ističući da "nikad više" u takvom svijetu treba biti čvrsto obećanje.

Leendertse: Tragično poglavlje evropske historije

Stalna predstavnica Njemačke u UN-u Antje Leendertse kazala je da je srebrenički genocid predstavlja tragično poglavlje zajedničke evropske historije.

Zajedno s Ruandom, Njemačka je bila inicijator usvajanja Rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a, kojom je 11. juli postao Međunarodni dan sjećanja na genocid.

Rezolucija nije samo simbol sjećanja, već posvećenost pravdi i istini te sprječavanja zločina u budućnosti. Također, šalje jasnu poruku protiv bilo kakvog poricanja genocida - istakla je Leendertse.

Kako je kazala, cilj obilježavanja nije fokusiran na otvaranje starih rana, nego na njihovom liječenju.

- Njemačka je svjesna ove lekcije s obzirom na našu vlastitu mračnu prošlost. Zaostavština Srebrenice je podsjećanje na našu zajedničku odgovornost da štitimo i promoviramo mir - dodala je.

Salihović: Preživljavanje genocida bilo je zastrašujuće iskustvo

Almasa Salihović imala je pet godina kad je počeo rat u BiH, a osam godina kad joj je brat ubijen u genocidu u Srebrenici u julu 1995. Ona se s ostalim članovima porodice uspjela spasiti.

- Dok stojim pred vama, nosim teret vlastite priče, koja je dio mene kao i odraz drugih priča - kazala je.

Nekompletni posmrtni ostaci njenog brata pronađeni su 2008. godine u masovnoj grobnici.

- U vrijeme smrti, moj brat Abdulah bio je dječak od 17 godina, pun ambicija i snova. Bio je vjernik, inteligentan, iskren i najljubaznija osoba koju sam ikad poznavala.

Žao mi je što mu nisam mogla sve to da mu kažem, kao i koliko ga volim - istaknula je Salihović, koja radi kao glasnogovornica Memorijalnog centra Srebrenica u Potočarima.

Kazala je da je preživljavanje genocida bilo zastrašujuće iskustvo.

- 11. jula ostvarili su se naši najgori strahovi. Imala sam osam godina i ostala su sjećanja puna bespomoćnosti. Nisam razumjela šta nam se događa i šta smo uradili da nam to čine. Ni do danas to nisam razumjela - dodala je Salihović.

U bazi UN-a u Potočarima, u kojoj su potražili zaštitu, posljednji put je vidjela brata.

- Pogubljen je zajedno s hiljadama drugih i bačen u masovnu grobnicu, a 2008. pronađeno je manje od pola njegovih posmrtnih ostataka i sahranjeno - zaključila je.



Snimkom izvođenja pjesme "Srebrenički inferno" iz Potočara u sjedištu UN-a okončan je komemorativni skup.

Lagumdžija je na kraju potcrtao da nema mjesta onima koji negiraju genocid, koji veličaju ratne zločine i relativiziraju utvrđene činjenice.