Lavić: Naš bosanski razgovor je otpočeo i više se ne može zaustaviti

(Patria) - Profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Sarajevu, akademik Senadin Lavić obratio se sinoć na Konvenciji "Bosna je naša - Bosanska", koju su u Sarajevu organizovali Krug 99 i Čuvari Bosne.

Lavićevo obraćanje u nastavku možete pročitati u cjelosti.

"U ovom povijesnom času jasno vidimo epohu negacije Bosne i potiskivanja bosanskog mišljenja. Stoljeće iza nas, u kojem je zaborav Bosne značio stradanje i bolnu agoniju za mnoge ljude, ukazivalo je na neodgovornost pojedinaca i institucija, raskrivalo podlost, neznanje i mržnju kao dominantne forme životnih tokova.

Zahtjev za slobodom mišljenja o Bosni, često određen kao pojedinačna stvar nekog moralnog čovjeka i kao vraćanje sa stranputice na put, dolazi u proturječje s permanentnim stanjem neslobode i diskriminiranosti u povijesno-političkom kontekstu. Ako nema slobode mišljenja o Bosni, onda je naše postojanje postalo sasvim neizvjesno i upitno.

Svjesni povijesnog trenutka, zahtijevamo i pokrećemo mišljenje o bosanskom postojanju kao paradigmatsko, dakle, mišljenje koje će otvoriti spasonosne puteve zemljom bosanskom na kojoj se rađamo i umiremo stoljećima. U tom mišljenju izražavamo bosanski stav koji je dugo, odveć dugo bio zapreten, nejasan i potisnut sa svjetla dana. Na taj način, u govoru se počinje ostvarivati naša ljudska sloboda!

Bosanstvo Bosne obznanjuje svoju odlučnost da se ovjekovječi u neporecivoj prisutnosti slobode i da iz šutnje iskorači u odvažnost govora, iz bliskog zemaljskog lutanja u misleće političko postojanje, iz lijepog bosanskog krajolika u stamenu bosansku državu u kojoj vlada pravo. Ime za taj proces može biti iskazano kao odlučnost za državu Bosnu i Hercegovinu, čime se pokazuje odgovornost, sabranost i usmjerenost bosanskog bića.

Mi hoćemo da se sjećamo i da pamtimo bosansko postojanje i povijesno-političku prisutnost u vremenu. Time okončavamo damnatio memoriae, koji nam je bio nametnut od 1918. godine. Ne smijemo više nikada dopustiti da nam se potisne i poništi bosanska nacionalnost.

Bosanski politički interes je oslobađanje od nametnutih mitova, predrasuda i besmislenih ideoloških laži koje se instaliraju tokom cijelog 20. stoljeća kroz sisteme obrazovanja i javne komunikacije. Bosanski interes je u razvijanju ekonomije i tehnološkog napretka cjelokupne države, ulaganju u znanost i razvoj, očuvanju resursa i energetskih potencijala, oslobađanju od demagogije poluobrazovanih diletanta koji se priklanjaju antibosanskim projekcijama i služe im.

Reduciranje političkog djelovanja građana na narodnjačku politiku, odnosno nametanje etničkog predstavljanja tzv. "legitimnih predstavnika naroda" vodi političke procese u Bosni ka etnoteritorijalizaciji koja predstavlja negaciju zajedničkog života i povijesnog naslijeđa. Ako smo u stanju da uočimo trajuću epohu negacije Bosne i paradigmu koja je u njoj dominantna, onda je nužno tu paradigmu, to jeste postojeću "etničku paradigmu" zamijeniti novom građanskom paradigmom politike.

Zaostalost, primitivnost i konfliktnost djelatnog antibosanskog projekta etnicizma mora biti zaustavljena našom odlučnošću, vraćena u prošlosti gdje pripada i odbačena od svih naprednih snaga današnjice. Iz epohe etničke hegemonije moramo izaći na pozornicu građanskog poretka i vladavine prava.

Velikodržavni ekspanzionizam prvih susjeda/komšija, etnofaulistički šovinizam i etnomanijska genocidna politika neće nas pokolebati i zaustaviti u odbrani bosanskih interesa i ciljeva. Oslobađanje od dominacije Srbije i Hrvatske u unutarnjim stvarima Bosne znači pobjedu demokratije nad etnokratijom i sinarhijom odmetnutih oligarhija i interesnih skupina.

Danas je Bosna i Hercegovina suverena i nezavisna država, 177. članica Organizacije ujedinjenih nacija na koju je izvršena agresija susjednih država. Ime Bosna za geografsku, političku, kulturno-povijesnu cjelinu staro je preko jednog milenijuma. I ono se mora poštovati! Današnja Bosna i Hercegovina je demokratska evropska država slobodnih i ravnopravnih građana.

Neprihvatljivo je da se ratnim zločinima i genocidom uspostavljena teritorija, bez ikakvog povijesnog i pravnog opravdanja, naziva po imenu jednog naroda i time se direktno ostvaruje diskriminacija građana drugog etničkog određenja. Agresija Miloševićevog režima iz Srbije pokrenuta je s ciljem da se počini genocid kako bi se u Bosni stvorila "čista, homogena srpska teritorija". Genocid je, dakle, bio instrument stvaranja "srpskog prostora" u Bosni.

Očigledno je da su entiteti na tlu Bosne postali smetnja i kočnica daljnjeg razvoja. Nastavak agresivnih politika velikodržavnog iredentizma prema Bosni upozorenje je da je potrebno pokrenuti pitanje povratka na Ustav Republike BiH ili potragu za oblikovanjem novog ustava države koji bi bio izraz evropskih savremenih tokova.

Bosna i Hercegovina mora postati jedna izborna jedinica za sve njezine građane bez obzira na njihovo etničko, religijsko, spolno, jezičko ili bilo koje drugo određenje. U izgradnji takve države mora učestvovati akademska zajednica i ljudi iz nauke. Naš univerzitet ne smije ostati kantonalni i naša nauka ne smije ostati kantonalna – ona mora biti bosanskohercegovačka, državljanska i anticipirajuća. To je naš put borbe protiv provincijalizacije bosanskog duha i života.

Svaki pokušaj negiranja države Bosne i Hercegovine kao suverene države ima se smatrati aktom agresije. Bosna je jedinstvena i nedjeljiva država njezinih građana. Niko ne može da je dijeli na osnovu etničke, religijske, rasne, političke ili kulturne određenosti. Niko ne smije i nema pravo dovesti u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine, zanemariti bosansku povijest i kulturno naslijeđe, ili odreći se borbe za budućnost Bosne kao demokratske republike u zajednici evropskih nacija. Budimo ponosni na bosansku nacionalnu/državljansku svijest i nastavimo izgrađivati internacionalno priznatu državu naciju Bosnu i Hercegovinu.

Naša rečenica "Bosna je naša - bosanska" znači - o Bosni ne može odlučivati ni Beograd ni Zagreb, kako je to bilo etablirano u hegemonijskim politikama velikim dijelom 20. stoljeća, nego slobodni građani BiH. Mi se odlučujemo za bosanski put kroz vrijeme. Država Bosna i Hercegovina naš je ovosvjetovni dom i supstancijalno utočište, spasonosno pribježište, kuća života i to je ono sveto za nas. Poštujući je pokazujemo da se nismo odrekli ljudskosti i moralnog držanja u sudbinskim stvarima našeg opstanka. To je znak otvorenosti bosanstva za političku slobodu i povijesnu prisutnost nakon dugog vremena potisnutosti i zaprečenosti.

Naš bosanski razgovor je otpočeo i više se ne može zaustaviti. Ovo je naš povratak na put Bosne ili, drugim riječima, povijesni trenutak inauguracije bosanske paradigme.

Na kraju čestitam 4. juli partizanskim unucima, Dan borca, i nastavljamo tamo gdje su stali branioci Sarajeva i Bosne.