Lazović: Prevaziđeni Dejton prepreka izgradnji funkcionalne države Bosne i Hercegovine!

(Patria) - Predsjednik Skupštine RBiH, član ratnog Predsjedništva BiH i član DF-a Miro Lazović obratio se večeras u Sarajevu na Konvenciji koju su pod sloganom "Bosna je naša - Bosanska" organizovali Krug 99 i NVO Čuvari Bosne.

Lazović je na početku svog obraćanja kazao da je i on, kao i mnogi u kongresnoj sali hotela "Holiday", svjedok burnih vremena raspada bivše zajedničke države Jugoslavije i dramatičnih događanja koja su uslijedila.

- BiH je platila najveću cijenu. Tu cijenu plaćamo i danas. Često govorim da se Jugoslavija još nije raspala, jer sjene tog raspada još uvijek lebde nad BiH, Crnom Gorom i Kosovom.

Večerašnji skup održavamo u trenucima kada naša država prolazi kroz teške i neizvjesne političke procese. I dalje smo suočeni s vanjskim i unutrašnjim atacima na suverenitet i teritorijalni integritet naše države.

Zašto je to tako? Šta je razlog? Zbog čega se BiH doživljava kao nestabilna država čija se budućnost stalno propituje i dovodi u sumnju njen opstanak?

Mnogi od nas će s pravom uprijeti prstom u sadašnju politiku zvanične Srbije. Ratni velikosrpski i sadašnji politički ciljevi "srpskog sveta" nisu se puno promijenili.

Destruirati BiH kao državu, osnažiti njenu entitetsku podjelu, Rs i njene predstavnike uvažavati, a državne institucije omalovažavati i zaobilaziti, onemogućiti stvaranje državotvorne bosanskohercegovačke nacije, itd.

Od tih ciljeva se ne odustaje. Naprotiv. Taj pritisak se pojačava kroz zaključke nedavnog tzv. svesrpskog sabora i Dodikove najave o mirnom razdruživanju - ističe Lazović.

Navodi da predsjednik Rs Milorad Dodik u kontinuitetu negira BiH, govoreći da je Dejtonski mirovni sporazum propao.

- I mogu se složiti da je Dejton prevaziđen. Postao je prepreka za izgradnju funkcionalne i stabilne države. Ali, ako je Dejtonski sporazum propao, to ne znači da je propala država BiH.

Propala je njena entitetska podjela. Propale su i Rs i FBIH, a BiH ostaje u svojim granicama sa novim ustavnim uređenjem ili povratkom na Ustav Republike BiH, kako je to i predviđeno Ustavnim zakonom donesenim 12. decembra 1995. godine - ističe Lazović.

Kaže i da je sadašnja BiH država međunarodnog dizajna, i kolika god je odgovornost za njenu budućnost na domaćim akterima, tolika je i na međunarodnim.

- Evropska unija i Amerika moraju radi odbrane međunarodnog prava, a svakako i svojih interesa, pomoći BiH na njenom putu u EU i NATO.

Dejtonska BiH je mlada i krhka država čija konstrukcija konstantno podrhtava na lošim dejtonskim ustavnim temeljima. Oni su bili dovoljno čvrsti da zaustave rat, ali ne i da nose izgradnju stabilne i snažne države.

Čvrsti i stabilni ustavni temelji zahtijevaju građansku armaturu. Pomoć nam je neophodna. Od prijateljskih država iz međunarodne zajednice ali od SAD-a prije svih.

Palijativni i iznuđeni potezi međunarodne zajednice u funkciji smirivanja političkih tenzija moraju biti zamijenjeni postavljanjem scene za novo ustavno uređenje BiH.

S ovakvim ustavnim uređenjem današnja BiH se doima kao razapeta država između Dejtona i Brisela. Brisel traži da brže idemo ka EU, a noge nam sputane dejtonskim lancima.

Dejtonski Ustav afirmira etnički koncept i etničke podjele, a Brisel zagovara građansko društvo i državu punih ljudskih prava i sloboda - govori Lazović.

Prema njegovim riječima, naša je država na raskršću - ili ćemo ostati zarobljeni u etničkim kavezima gdje stradaju individualna prava i slobode, ili ćemo raskinuti etničke okove i krenuti ka izgradnji građanske države, punih ljudskih prava i sloboda na cijelom prostoru.

- Još davne 1996. godine moj prijatelj, nedavno preminuli prof. Esad Zgodić, izdao je knjigu "Građanska država", u kojoj je zapisao:

"Od ishoda političkih borbi između totalitarnih etničkih politika i građanskog koncepta vlasti ovisit će ne samo sudbina BiH kao države, nego i egzistencijalni opstanak Bošnjaka kao naroda".

I zaista je tako. Bošnjački narod ne može opstati bez države BiH, a država BiH teško može opstati ako ne bude građanska.

Rješenja za građansku državu postoje. Ona se nalaze u presudama Suda za ljudska prava iz Strazbura. Od prve presude Sejdić i Finci, preko Azre Zornić i Ilijasa Pilava pa do posljednje u slučaju Kovačević.

Građanska država ne znači unitarnu državu i dominaciju većinskog naroda, što često možemo čuti od njenih protivnika. Građanska država nije anacionalna, ni nadnacionalna niti, političkim nasiljem anulira i rastvara etničko-nacionalni pluralizam.

Građanska država ne guši potrebe i prava građana na nacionalni subjektivitet. Naprotiv. Stoje joj na raspolaganju mnogobrojna načela inkorporiranja etničkog u građansko, kao načelo ravnopravnosti, nacionalnog pariteta i propocionalne reprezentacije te drugi mehanizmi koji garantuju ispoljavanje, slobodu i prava nacionalnih atributa kao bitnog dijela autonomije građanskog društva - potcrtava Lazović.

Nama, Bosancima i Hercegovcima, kao i međunarodnim zvaničnicima, nastavit će Lazović, jasno je da s ovakvim Ustavom BiH ne može postati članica ni EU, niti članica NATO alijanse.

- Dejtonska formula - dva entiteta i tri naroda - pokazala se kao neuspješan eksperiment. Ta formula se mora mijenjati. A ona se može mijenjati samo ako postoje organizovane, snažne, udružene političke snage koje će unutar BiH i prema vani demonstrirati snažnu opredijeljenost za nepodijeljenim društvom i stabilnom, snažnom državom.

Državom koja će na svakom pedlju svoje teritorije biti u stanju afirmisati i štititi građanska prava. Štititi pojedinca i građanina kroz afirmaciju dva principa - princip slobode i princip jednakosti.

Na kraju, vjerujem da će poruke s ovog sarajevskog skupa biti prihvaćene kod najvećeg broja naših građana. I zato pozivam da se ovakva okupljanja organizuju i u drugim gradovima i opštinama naše države - zaključio je u svom izlaganju Miro Lazović.