Pobjeda desnice u prvom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj

(Patria) - Desničarska stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen pobijedila je u prvom krugu francuskih parlamentarnih izbora, pokazuju izlazne ankete, piše RSE.

No, konačni rezultat ovisit će o dogovorima postignutim pred drugi krug koji se očekuje 7. jula.

Kako prenosi Reuters, Nacionalno okupljanje osvojilo je 34 posto glasova, te se nalazI ispred ljevičarskih i centrističkih stranaka, uključujući i alijansu predsjednika Emmanuela Macrona, za čiji blok se predviđalo da će osvojiti oko dvadeset posto.

Prema dosad dostupnim podacima, na izborima je zabilježena najveća izlaznost u posljednjih 40 godina. Do 17 sati glasalo je 59 posto birača, što je za 20 posto više nego u istom periodu na izborima prije dvije godine.

Vanredni izbori, koje je francuski predsjednik raspisao nakon poraza njegove stranke na izborima za Evropski parlament početkom juna, smatraju se kao jedni od najznačajnijih u posljednjih nekoliko decenija za Francusku, a mogli bi imati velike posljedice po njenu vodeću ulogu u EU i NATO-u, piše AP.

Oko 49 miliona Francuza na izborima bira 577 zastupnika. U drugi krug prolaze samo stranke koje u prvom krugu dobiju podršku više od 12,5 posto upisanih birača.

Za drugi krug se obično kvalificiraju dva kandidata, ali ponekad tri ili četiri, mada mnogi mogu odlučiti da se povuku i podrže drugog kandidata, zbog čega rezultat drugog kruga, 7. jula, ovisi o političkim dogovorima i reakciji glasača.

Stranka Nacionalno okupljanje, koja sada ima 88 zastupnika, prema prognozama dobit će više od 250 mjesta u novom sazivu parlamenta.

Njen predsjednik, 28-godišnji Jordan Bardella, mogao bi zamijeniti Gabriela Attalu koji je s 35 godina postao najmlađi premijer u historiji Francuske.

Macronova koalicija bi s trenutnih 250 zastupnika mogla pasti na manje od 100.

Ovisno o rezultatima izbora, Macron, čiji mandat ističe 2027., mogao bi završiti s nestabilnom većinom u parlamentu ili u napetoj "kohabitaciji" s premijerom iz opozicije.

U tom slučaju, vlada bi mogla provoditi politike koje se razlikuju od planova predsjednika.

Njegova pozicija bi bila oslabljena kod kuće, ali bi i dalje imao velika ovlaštenja u vanjskoj politici, evropskim poslovima i odbrani, obzirom da je u njegovoj nadležnosti pregovaranje i ratifikacija međunarodnih sporazuma i da je vrhovni komandant oružanih snaga.

Stavovi krajnje desnice i ljevičarske koalicije se u vanjskoj i odbrambenoj politici radikalno razlikuju od Macronovih, što bi vjerovatno rezultiralo tenzijama u eventualnoj kohabitaciji.

Predsjednik Nacionalnog okupljanja Bardella izjavio je da će se, ako postane premijer, protiviti slanju francuskih snaga u Ukrajinu, kao i da neće isporučiti rakete dugog dometa i drugo oružje kojima Ukrajina može da gađa mete na ruskoj teritoriji, prenosi AP.

Le Pen je ponovila da, ako njena stranka dobije mandat da sastavi novu vladu, Macron neće moći slati vojsku u Ukrajinu, koja se bori protiv ruske invazije.

Predsjednik Francuske može dati mandat za sastavljanje vlade grupi koja dobije najviše mjesta u parlamentu ili pokušati napraviti široku koaliciju, što je malo vjerovatno obzirom na velike političke razlike.