Članak

ISTOK EVROPE

Rusija je proteklih dana vidjela kako bi mogla izgledati ojačana Ukrajina, dok Putin priznaje usamljenost Moskve

Nekoliko poteza koje je povukao Kijev Moskvi je pokazao da ukrajinska vojska može biti jača nego što je ikad bila.

Piše: Armin Sijamić

Posljednjih dana Rusija je pretrpila više ozbiljnih udaraca od Ukrajine, kao po receptu o kome su zvaničnici sa Zapada govorili prošle zime - kvalitet protiv kvantiteta. Nekoliko poteza koje je povukao Kijev Moskvi je pokazao da ukrajinska vojska može biti jača nego što je ikad bila.

Putinova prošlosedmična azijska turneja, koja je uključivala Sjevernu Koreju i Vijetnam, sigurno je uspjeh za Kremlj, posebno za predsjednika Vladimira Putina koji je izolovan u velikom dijelu svijeta i koji se nalazi na potjernici međunarodnog suda. Posebno uspješan za njega je bio dogovor koji je postigao u Pjongjangu, potencijalno stvarajući ogromne probleme za Sjedinjene Američke Države i Južnu Koreju.

Posjeta Pjongjangu je uznemirila Seul koji je poručio da će, ukoliko rusko oružje i tehnologija dođu u ruke Pjongjanga, naoružati Kijev kako do to sada nije činio. A oružje iz Južne Koreje u rukama Kijeva bio je jedan od povoda za promjenu politike Moskve prema Pjongjangu, nakon što su Rusi utvrdili da je južnokorejsko oružje preko trećih država završilo u Ukrajini.

Washington je također veoma uznemiren vijestima iz Sjeverne Koreje, a niz američkih zvaničnika govorilo je o tome da te veze Pjongjanga i Moskve plaše susjednu Kinu i da očekuju da će te veze Peking obuzdati. Te izjave na nekin način su priznanje da Washington nema načina da osujeti daljnje povezivanje Rusije i Sjeverne Koreje.

Stanje na frontu

Međutim, tamo gdje Zapad sigurno može nanijeti udarac Rusiji jeste istok Evrope. Posljednjih dana Rusija je pretrpjela niz teških udaraca, zahvaljujući pomoći Kijevu sa Zapada i davanja dozvole da mogu dobijeno oružje koristiti na teritoriju Rusije.

Ukrajinska vojska tvrdi da je u borbama 23. i 24. juna Rusija izgubila 1.300 vojnika, što je prema tvrdnjama Kijeva jedan od najgorih dana za ruske snage od početka agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Rusija je izgubila dvanaest tenkova, petnaest oklopnih vozila, više od pedeset komada artiljerije i desetine različih letjelica. Kijev je saopštio da se ovih dana broj ruskih žrtava u Ukrajini popeo na preko pola miliona, a što se poklapa sa prvom godišnjicom pobune Wagnera.

U nekoliko dana pogođene su različite mete. U Kursku je uništeno skladište municije, Kijev tvrdi da je pogodio tri rafinerije nafte na jugu Rusije (Afipski, Ilski i Krasnodar), kao i hangare u gradu Jejsku gdje su čuvani iranski dronovi Shahed. Prije dva dana Ukrajinici su napali sa više dronova i ruski Belgorod, ciljajući rusku vojnu, saobraćajnu i energetsku infrastrukturu.

U nedjelju Ukrajinci su ciljali bazu u Sevastopolju, najveću rusku bazu na Krimu i na Crnom moru, a snimci sa društvenih mreža pokazuju da fragmenti od presretnutih raketa padaju po punoj plaži, što je dovelo do četiri smrtna slučaja (od čega troje djece) i ranjavanja više od 150 ljudi. Moskva tvrdi da su Ukrajinci koristili američke rakete ATACMS i najavila osvetu Washingtonu i Kijevu.

Napad na Sevastopolj se poklopio sa još jednom tragedijom za Rusiju. U terorističkom napadu u Dagestanu u nedjelju, ubijene su desetine ljudi (od čega je petnaest policajaca), zapaljene sinagoga i pravoslavna crkva, a na društvenim mrežama tvrdi se da su neki od napadača u bliskim porodičnim odnosima sa nekim od nosilaca vlasti u toj većinski muslimanskoj autonomnoj regiji.

Prije desetak dana Ukrajina je zaustavila rusko napredovanje u okolini Harkiva, nanoseći težak udarac ruskim snagama u okolini Vovčanska, gdje se prema Kijevu predalo na stotine vojnika.

Rusija poriče dosta od navedenih tvrdnja Kijeva, ali jasno je svakom posmatraču da stvari po rusku vojsku ne idu kako su zamislili. Putin je nedavno priznao da se u Ukrajini nalazi sedamsto hiljada ruskih vojnika. I u ljeto 2022. i 2023. godine vođene su velike ofanzive, a ove godine izostaju nakon neuspješnog ruskog pokušaja da se približe gradu Harkivu.

Nova pomoć Kijevu

Ali to nije bio kraj dobrih vijesti za Kijev. SAD su odlučile da sve rakete Patriot preusmjere Ukrajini, odnosno svi koji su izvršili narudžbu moraju pričekati na isporuku. U međuvremenu, Njemačka je odlučila poslati još stotinu raketa Patriot.

U ponedjeljak je Evropska unija uvela četrnaesti paket sankcija Rusiji, ciljajući banke, energetiku, trgovinu i pokušaje izbjegavanja ranije uvedenih sankcija. Jedna od tih mjera je zabrana bankama da koriste ruski sistem za razmjenu finansijskih poruka SPFS, koji je ruski ekvivalent SWIFT-u.

Zatim, EU je jučer započela pristupne pregovore sa Ukrajinom, a Brisel će već narednog mjeseca Kijevu staviti na raspolaganje 1,4 milijarde eura pomoći i dodatnu milijardu do kraja godine. To je novac od ruskih zamrznutih sredstava, odnosno od kamata na tu imovinu i sve to uz „pravni trik“ da bi se „spriječio svaki oblik blokade“, kako je rekao šef evropske diplomatije Josep Borrell, što je važno jer Mađarska prvog jula preuzima šestomjesečno predsjedavanje Unijom.

Jučer, Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje bivšeg ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua i generala Valerija Gerasimova zbog ratnih zločina u Ukrajini.

Putinova usamljenost dok neki čekaju Trumpa

Po povratku s azijske turneje Putin je javnost suočio sa poteškoćama sa kojima se Rusija suočava. Obraćajući se iz Kremlja govorio je o potrebi da se sačuva stabilna ekonomija države koja bi ispratila ratne napore u Ukrajini. „Svi računaju. Računaju platu, novu opremu i narudžbe - to je veoma važno. Ovo je baza“, rekao je Putin. „U tom smislu, možemo se osloniti samo na sebe. Niko neće doći i dati nam ništa ispruženom rukom, svako će to učiniti sam. Mi to možemo.“

Tako je u samo nekoliko dana pokazan obim sukoba na istoku Evrope, odnosno koliko je faktora uključeno i važno za njegov konačan ishod. Putinov pomenuti sporazum sa Sjevernom Korejom pokazuje da je Rusija ta od koje se očekuje da pomogne druge rivala Zapada, dok njoj, prema Putinovim riječima, ne želi niko pomoći.

Sa druge strane, Ukrajina posljednjih mjeseci dobija pomoć od svojih saveznika, a američke isporuke oružja često prave prevagu na terenu, dok Kijev čeka isporuku obećanih aviona F-16 za koje su ukrajinski piloti već prošli obuku. Međutim, to nije garancija da će Ukrajina pobijediti u ovom ratu iscrpljivanja, koji bi mogao završiti za pregovaračkim stolom kada jedna od strana bude previše iscrpljena, a što se posebno promišlja u slučaju mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.

Jučer su za Reuters govorila dva bivša Trumpova savjetnika za odbranu, general Keith Kellogg i Fred Fleitz, koji su služili kao šefovi osoblja u Vijeću za nacionalnu sigurnost tokom njegovog mandata. Kelogg je rekao da bi bilo ključno brzo dovesti Rusiju i Ukrajinu za pregovarački sto ako Trump pobijedi na izborima. „Mi kažemo Ukrajincima: 'Morate doći za sto, a ako ne dođete za sto, podrška Sjedinjenih Država će prestati'“, rekao je. „A kažeš Putinu: 'On mora doći za sto, a ako ti ne dođeš za sto, onda ćemo Ukrajincima dati sve što im treba da te ubiju na terenu'.“

Trumpov glasnogovornik Steven Cheung potom je rekao da se samo izjave Trumpa ili ovlaštenih članova njegovog izbornog štaba trebaju smatrati službenim, ali iz riječi Trumpovih savjetnika jasno je vidljivo raspoloženje dijela američkih republikanaca i vojno-industrijskog kompleksa, odnosno sličnosti koje imaju sa demokratama.

Drugim riječima, ni republikanci ne žele totalni poraz Ukrajine, pa je najvažnije pitanje koliko dugo jedna od strana može izdržati trošenje svih vrsta resursa potrebnih u ratu. U protivnom za pregovaračkim stolom neko se mora odreći svojih politika koje su dijametralno suprotne, a trenutno ni Moskva ni Kijev ne daju takve naznake.

#ArminSijamić #Dagestan #DonaldTrump #Kijev #Moskva #Rusija #SAD #SjevernaKoreja #Ukrajina #Vijetnam #VladimirPutin #Zapad #Svijet