Serwer: Oružane snage BiH, EUFOR i NATO moraju biti spremni za scenarij kakav je Rusija učinila na Krimu

(Patria) - U Sarajevu se danas, 20. juna, održava konferencija pod nazivom "Politika Bidenove administracije u BiH: 30 godina Federacije BiH", koju organiziraju Američko-evropska alijansa i Internacionalni univerzitet u Sarajevu (IUS).

Konferencija je okupila eminentne domaće i strane stručnjake iz oblasti politologije i geopolitike, a otvorio ju je Reuf Bajrović, potpredsjednik Američko-evropske alijanse.

Kako je rekao riječ je o iznimno važnom događaju, jer su Sjedinjene Američke Države najvažniji partner kojeg ima naša zemlja. Sumirajući američke poteze u našoj zemlji u protekle tri decenije, Bajrović navodi i kako Bosna i Hercegovina, "i pored svih naših manjkavosti, ipak predstavlja uspjeh".

Na istom fonu Bajrović je govorio i na samom početku konferencije, naglašavajući značaj američke administracije u zaustavljanju agresije na našu zemlju. Također, njegov važan citat bio je i kako su aktivnosti administracije Joea Bidena ipak bile najznačajnije.

Govornicu je Bajrović potom prepustio dokazanom prijatelju naše zemlje, američkom diplomati s najviše posjeta Sarajevu tokom rata. Nekad je bio specijalni izaslanik State Departmenta za našu zemlju, a danas je profesor na univerzitetu Johns Hopkins. Dakako, riječ je o uglednom ekspertu za balkanske prilike, profesoru Danielu Serweru.

Prof. Serwer svoj je govor počeo, kako je poručio, podsjetnicima. Smatrao ih je važnim, u smislu realnog sagledavanja promjena koje su se desile.

"Kad sam prvi put došao u Sarajevo, bio je rat. Ulice su bile prazne. Nije bilo ljudi, ni automobila. Grad je bio podijeljen, prodavnice zatvorene. Nije bilo telefona ni poziva. Hiljade su ubijene, a ljudi su poslije morali učiti kako da hodaju bez da su meta snajpera i granata.

Stvari su se čudesno promijenile. Danas gledam mladost u ovom gradu, koji je prepun turista. Vijećnica je obnovljena, tamo je Gradska uprava koju vodi žena s više profesorskog nego političkog iskustva. Velika se promjena zbila, ali nije dovoljna i vrijeme je da popravljamo naše greške", poentirao je američki profesor.

Serwer je zatim analizirao aktuelnu političku situaciju, podvukavši naše dvoentitetsko uređenje - danas jedan od tih entiteta prijeti secesijom, a u drugom prijete trećim entitetom:

"Nastavljen je etnički rat, samo na politički način. To jeste bolje nego rat na vojni način, ali rat je rat. Veliki su problem neprovedene presude Europskoga suda za ljudska prava, ekonomski prostor nije ujedinjen... sve su to problemi, a u svemu leži politički fokus."

Prof. Serwer, pak, smatra da su dvije dimenzije mogućeg rješenja. Jedna je reforma unutar političkih partija, čiji bi mladi i obrazovani kadrovi trebali 'izazivati' vodstvo, kako bi se smanjile tenzije, korupcija, ali i smanjio rizik od iskorištavanja javnih resursa.

"BiH se mora skloniti od 'personaliziranih' političkih partija", zaključio je.

Druga dimenzija bi bilo samo uređenje države koja bi bolje funkcionirala da ima samo vlast na nivou države, gdje se rješavaju euro-atlantske integracije, domaća i vanjska politika, budžet itd... te općinska, koja bi rješavala sva druga pitanja. Za ovo je, smatra on, potrebna politička hrabrost i pametne strategije.

Komentirajući činjenicu da su upravo Amerikanci donijeli temelje na kojima danas počiva naša politička uređenost (Dejtonski mirovni sporazum):

"Jesu. Amerikanci su nametnuli ovaj sistem. Nametnuli smo ono što je vaše ratno vodstvo reklo da treba. Ali, evo, 29 godina kasnije promjene su neophodne, no danas Bosanci i Hercegovci moraju preuzeti inicijativu i promijeniti sistem, piše Radio Sarajevo.

Vidite, [Milorad] Dodik i [Aleksandar] Vučić su vrlo javno iznijeli svoje planove. Vidimo kako se RS sve više sklanja od bh. institucija i oni to rade po pametnoj šemi - njihove akcije nisu gargantuanske i često prođu ispod radara međunarodne zajednice. Da li je moguće vidjeti vojnu dimenziju u strategiji 'srpskog sveta'? Mene to ne bi iznenadilo. Oružane snage BiH, EUFOR i NATO moraju biti spremni za scenarij kakav je Rusija učinila na Krimu. Na primjer, važan je grad Brčko...", govorio je američki profesor.

Stava je kako mir zahtijeva političku reformu, a govor je zaključio riječima: "BiH je učinila mnogo, ali mora učiniti još jako jako puno."

A, na konferenciji učestvuju još i Jasmin Mujanović, autor knjige Bošnjaci: Nacionalnost nakon genocida, tu su i Tanya Domi, s Columbia Univerziteta, Jahja Muhasilović, Internacionalni univerzitet u Sarajevu (IUS), ali i Zlatko Hadžidedić, geopolitički analitičar.

Očekuju se još i govori Azre Zornić, apelantice na Evropskom sudu za ljudska prava, Mire Lazovića, bivšeg predsjednika Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, te Hasana Nuhanovića iz Memorijalnog centra Srebrenica.