OI u Parizu mogle bi da budu najtoplije ikad: Sportisti su zbog ekstremnih vrućina zabrinuti za zdravlje i živote

(Patria) - S temperaturama višim od 34°C, tokijske Olimpijske igre, održane 2021., poznate su kao najtoplije u historiji, prenosi Klima101.

Predstojeća Olimpijada u Parizu mogla bi da ih nadmaši, što će dovesti do još ozbiljnijih zdravstvenih rizika za takmičare.

Ljetne Olimpijske igre, održane 2021. u Tokiju, važe za najtoplije ikada - temperature su išle i preko 34°C.

A u kombinaciji s visokom vlažnošću vazduha, vrućine su se odrazile na zdravlje učesnika.

Neki sportisti bi padali u nesvijest i povraćali na završnoj liniji, takmičare su iz arena prevozili u kolicima, a poznati ruski teniser Daniil Medvedev se čak zapitao ko će biti odgovoran za njegovu smrt ukoliko do toga dođe.

- Borac sam, završit ću meč, ali mogu da umrem - rekao je tom prilikom Medvedev.

Uoči početka ovogodišnjih igara, 26. jula, javljaju se strahovi da bi glavnim gradom Francuske mogle da zavladaju još ekstremnije temperature nego svojevremeno u japanskoj prijestonici.

Jedanaest olimpijaca okupilo se s vodećim svjetskim naučnicima o klimi Mikeom Tiptonom i Joom Corbettom s Univerziteta u Portsmouthu, kako bi razotkrili opasnosti za sportiste na sve toplijoj planeti. Rezultat njihovog rada je novi izvještaj naslovljen "Vatreni prsteni: Rizici od toplote na Olimpijadi 2024. u Parizu".

- Sad znamo da bi pariške igre potencijalno mogle da obore tokijski rekord - upozorila je Emma Pocock, izvršna direktorica organizacije FrontRunners koja je pomogla u izradi publikacije.

Od 2021., zavisnost od fosilnih goriva prouzrokovala je još veće globalno zagrijavanje i svijet je od juna prošle zaključno sa majom ove godine iskusio 12 uzastopnih najtoplijih mjeseci u historiji mjerenja. Samim tim, sve je više situacija tokom kojih ekstremne vrućine potkopavaju sportske manifestacije.

- Ako planeta nastavi da se zagrijava, sport kakav znamo i volimo je u opasnosti - kazala je Pocock.

Od 1924. godine, kada je Pariz posljednji put bio domaćin Olimpijade, godišnja temperatura u ovom gradu porasla je, u prosjeku, za 1,8°C. Dok se prosječno bilježi 23 topla dana (25+°C), odnosno devet "užarenih" (30+°C), više u toku jedne godine, navodi se u izvještaju.

Još jedna od posljedica klimatskih promjena su jači i učestaliji toplotni talasi kojih je Pariz, od sredine prošlog vijeka, iskusio pedeset.

Autori podsjećaju da je prije dvadesetak godina, tačnije u julu i avgustu 2003., baš u vrijeme Olimpijskih igara, surovi toplotni talas izazvao više od 14.000 smrtnih slučajeva u Francuskoj.

U svjetlu klimatskih promjena, ni ova godina nije izuzetak od trenda - Nacionalna meteorološka služba već je prognozirala da će period od maja do jula, širom zemlje, biti topliji od normale.

Međunarodni olimpijski komitet (IOC) očito je svjestan rastućeg problema. U izjavi iz 2022. predložili su različite mjere za zaštitu zdravlja sportista, a dali su i poseban osvrt na vrućine:

"Nažalost, nivo toplotnog stresa u životnoj sredini koji doživljavaju elitni sportisti nastavit će da raste u narednim godinama usljed kombinacije povećane rasprostranjenosti, intenziteta i trajanja toplotnih talasa koji se javljaju zbog klimatskih promjena i globalizacije sporta koja dovodi do toga da se sve više takmičenja organizuje na prostorima sa ekstremno vrućom klimom".

Topli i/ili vlažni uslovi otežavaju atletama da regulišu temperaturu tijela što smanjuje njihove fizičke performanse, posebno u disciplinama za koje je neophodna izdržljivost. Zdravstveni rizici pri visokim temperaturama kreću se od opekotina i grčeva, preko iscrpljenosti do kolapsa prouzrokovanog toplotnim udarom koji može biti opasan i po život.

Premda sport uglavnom nije prva asocijacija kada se priča o negativnom uticaju klimatskih promjena, na primjeru Olimpijskih igara vidimo da on itekako postoji i da shodno tome, porast temperature ostavlja dubok trag na različite aspekte naše svakodnevice.

Stoga je važno da se, pored smanjenja štetnih emisija, fokusiramo i na prilagođavanje na već izmijenjenu klimu.