Ustavni sud FBiH vraća politiku u ustavne okvire ili trasira put ka Ustavnom sudu BiH i Evropskom sudu za ljudska prava

(Patria) - U svjetlu predstojeće javne rasprave pred Ustavnim sudom FBiH, koja će biti održana po zahtjevu grupe federalnih zastupnika u vezi s održavanjem 8. redovne sjednice Zastupničkog doma, kontaktirali smo neke od zastupnika koji su potpisnici zahtjeva.

Pitali smo ih šta očekuju od ovog sudskog procesa, ali i od drugih zahtjeva koji su predmet odlučivanja na Ustavnom sudu.

Zastupnica SDA Jasmina Bišćević Tokić smatra kako je dobro što je Ustavni sud FBiH nakon dužeg vremena uzeo u rad više zahtjeva koje su zastupnici u proteklom periodu podnijeli.

Naglašava kako je nužno da najviša sudska instanca u FBiH konačno ocijeni da li je postupanje rukovodstva Zastupničkog doma bilo u skladu s Poslovnikom i Ustavom FBiH.

- Kod donošenja odluke da se obratimo Ustavnom sudu mi smo se rukovodili zvaničnim stavovima iz više presuda Ustavnog suda u predmetima koji su ranije razmatrani.

Brojne sudske presude i stavovi Ustavnog suda iz tih presuda su nas upravo i opredijelili da podnesemo nekoliko zahtjeva za rješavanje spora.

Međutim, želim naglasiti da, bez obzira na ishod sudskih postupaka, borba nas zastupnika za naša prava, za poštivanje Poslovnika i Ustava FBiH, za parlamentarizam, vladavinu prava i demokratski način rada Zastupničkog doma, neće prestati - ističe Bišćević Tokić.

Prema njenim riječima, ne može biti nikakve dileme da će aktuelna parlamentarna većina nastaviti s dosadašnjom praksom provođenja političke samovolje.


Bišćević Tokić: Pravna anarhija i nasilje

- Mi nismo dobili povjerenje građana da bismo samo statirali u zastupničkim klupama i nijemo posmatrali do sada neviđenu demonstraciju pravnog nasilja. Spremni smo povjerenje građana i zaštitu naših prava tražiti i na višim sudskim instancama.

Presude Ustavnog suda po našim zahtjevima ovu pravnu anarhiju i nasilje mogu ili zaustaviti ili označiti tek početak naše pravne borbe.

Želim naglasiti da mi kao zastupnici uživamo prava koja su nam priznata Ustavom BiH i brojnim međunarodnim konvencijama, od kojih su za našu ulogu zastpnika najvažnije Evropska konvencija o ljudskim pravima i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima.

Dakle, osim Ustavnog suda FBiH, nama su na raspolaganju Ustavni sud BiH, ali i Evropski sud za ljudska prava. Da li ćemo biti prinuđeni koristiti i te mehanizme, zavisi od ishoda sudskih postupaka koje smo pokrenuli pred Ustavnim sudom FBiH.

Međutim, u ovu pravnu borbu nismo krenuli ishitreno i sigurno nećemo odustati na prvoj ili drugoj prepreci. U ponedjeljak ćemo se pojaviti na Ustavnom sudu i izložiti naše argumente. Nadamo se da ćemo uspjeti uvjeriti Sud da smo kao predstavnici građana onemogućeni da štitimo njihove interese - dodaje Bišćević Tokić.

Zastupnik DF-a Mahir Mešalić ističe da nijedan sudski postupak ne može promijeniti nespornu činjenicu da rukovodstvo Zastupničkog doma već duži vremenski period zastupnike uskraćuje za osnovna prava, a što se ogleda, prije svega, u sazivanju i vođenju sjednica uz kršenje Poslovnika, nedostavljanju materijala za tačke dnevnog reda, usvajanju zaključaka kojima se poništavaju odredbe Poslovnika, sazivanju sjednica radnih tijela, a prije svega sjednica Komisije za izbor i imenovanja, bez propisanog broja članova za rad i odlučivanje, uvrštavanjem novih tačaka na dnevni red na samoj sjednici uz dostavljanje nepotpunih i neurednih materijala, vršenjem faktičkih dopuna dnevnog reda nakon što se on usvoji, ali i kroz brojna druga kršenja Poslovnika.

- Aktuelno rukovodstvo Zastupničkog doma je, slobodno se može kazati, suspendiralo Poslovnik i nametnulo vlastiti način rada koji je izraz volje trenutne većine u Zastupničkom domu. Zastupnici više nisu sigurni koja pravila su obavezujuća u radu Doma, uvedena je potpuna pravna nesigurnost.


Mešalić: Manjina je postala većina

Smatram da je takav način rada logičan slijed načina konstituisanja aktuelne parlamentarne većine, koji podrazumijeva da je s aspekta broja glasova osvjenih na izborima "manjina postala većina".

Osim što nema izborni legitimitet, aktuelna većina svojim načinom rada u Zastupničkom domu pokazuje da njen rad ustvari predstavlja kontinuitet neustavnosti koja svoj početak ima u neustavnom konstituisanju.

Do koje mjere se političko nasilje provodi i demonstrira u Zastupničkom domu potvrđuje i činjenica da su čak i pojedini zastupnici koji su članovi parlamentarne većine javno počeli govoriti o kršenju Poslovnika i ugrožavanju prava zastupnika - navodi Mešalić.

Dodaje da od Ustavnog suda očekuje da parlamentarni život vrati u ustavne okvire, jer ukoliko se dosadašnja praksa nastavi, to će nanijeti neprocjenjivu štetu demokratskom parlamentarizmu i vladavini prava.

Zastupnik Stranke za BiH Haris Silajdžić je mišljenja da je Zastupnički dom, na određeni način, postao plijen političkih stranaka koje čine vlast u FBiH, koje su, radi ostvarivanja svojih partikularnih interesa i ciljeva, spremne dovesti u pitanje interes svih građana FBiH, pa čak i otvoreno kršiti Poslovnik i Ustav FBiH.

- Opozicioni zastupnici su izloženi neviđenom pritisku i diskriminaciji, zbog političke nepodobnosti vrlo često su isključeni iz rada parlamentarnih komisija, ne obavještavaju se o sjednicama radnih tijela niti im se dostavljaju materijali koje radna tijela razmatraju - govori Silajdžić.

Naglašava da je zastupljenost političkih stranaka u radnim tijelima u očitoj suprotnosti sa Poslovnikom.

- Posebno je zabrinjavajuće što je iz parlamentarnog života potpuno isključena argumentovana rasprava, odluke se donose na osnovu političkog diktata, prijedlozi opozicionih zastupnika se ignorišu ili odbijaju bez bilo kakve rasprave, uspjeh svakog prijedloga odluke ili zaključka na Zastupničkom domu je uslovljen pripadnošću predlagača parlamentarnoj većini.


Silajdžić: Opozicioni zastupnici izloženi neviđenom pritisku

Ovakav način rada zakonodavnog organa koji treba da predstavlja sve građane u Federaciji je poguban, jer je postalo očito da su interesi političkih stranaka i pojedinaca nadređeni interesima građana.

Ukoliko u Federaciji želimo graditi odnose zasnovane na međusobnom povjerenju i poštovanju, dosadašnja praksa i način rada u Zastupničkom domu se moraju promijeniti, mora se poštovati Poslovnik i Ustav Federacije.

Nadam se da će Ustavni sud, rješavajući više naših zahtjeva koje smo kao zastupnici podnijeli, dati svoj doprinos uspostavi demokratskog parlamentarizma koji podrazumijeva, ne samo argumentovane diskusije i rasprave, nego i poštivanje propisanih procedura koje su očito ozbiljno narušene - kaže Silajdžić za NAP.

Zastupnik NES-a Mirza Batalović tvrdi da bi ishod aktuelnih sudskih procesa mogao dugoročno utjecati na odvijanje svih procesa u Federaciji BiH.

- Ne treba zaboraviti da je Zastupnički dom samo jedan u nizu organa vlasti čiji rad ili nerad ima dalekosežne implikacije na svakodnevni život građana i zadovoljavanje njihovih potreba - rekao nam je Batalović.

Kaže kako je teško i zamisliti da bi način rada koji se već duži period primjenjuje u Zastupničkom domu mogao donijeti neku korist za građane.

- Kao zastupnik otvoreno mogu kazati da nisam u mogućnosti, ili preciznije kazano da sam spriječen da vršim funkciju zastupnika na način kako je to Poslovnikom predviđeno, da mi je uskraćena mogućnost da se blagovoremeno upoznam sa materijalima koji nam se dostavljaju i da se kvalitetno pripremim za sjednicu.


Batalović: Odluke Zastupničkog doma su već unaprijed dogovorene

Osim što nam se materijali vrlo često ne dostavljaju u propisanim rokovima, oni su nerijetko nepotpuni, parcijalni, pa čak i selektivni, a mišljenja radnih tijela koja nama zastupnicima trebaju da trasiraju put do najbolje odluke, nam se dostavljaju ili tek na samoj sjednici ili se sjednice tih tijela održavaju u pauzama sjednica.

Iz tog razloga zastupnici vrlo često i nisu u mogućnosti sagledati sve aspekte problematike koja se razmatra na Zastupničkom domu. Radna tijela su svedena na puku formalnost, a odluke Zastupničkog doma su već unaprijed dogovorene.

Takav način rada jednostavno nije dobar i nadam se da ga Ustavni sud svojim odlukama neće pretvoriti u pravilo, jer bi nas takav način rada zasigurno usmjerio u pravcu koji za građane Federacije nije dobar.

Zato se iskreno nadam da će Ustavni sud vratiti politiku u ustavne okvire i osigurati da se politički procesi, bez obzira ko činio i vršio vlast, odvijaju po utvrđenim pravilima koja su iznad političkog voluntarizma - zaključuje Batalović u razgovoru za Patriju.