(Patria) - Lider pokreta "Kreni-promeni" Savo Manojlović izjavio je 4. juna da zbog očigledne manipulacije glasovima i biračkih zapisnika u Beogradu i Nišu, izlazi sa zahtjevom da opozicione stranke iz ovih gradova kao i iz republičke skupštine, napuste parlament ukoliko se nastavi s prekrajanjem izborne volje.
"Sutra (srijeda, 5. jun) u 10 sati trebamo imati jasnu odluku da li imamo u potpunosti delegitimiziranu vlast, kako bismo mogli u subotu ući u potpunu građansku neposlušnost. Nemamo vremena da idemo u šetnje dva mjeseca i pojedinačne proteste", rekao je Manojlović na konferenciji za novinare ispred Općine Novi Beograd.
Precizirao je da se poziv za napuštanje parlamenta odnosi na Grad Beograd, Niš, Općinu Novi Beograd, ali i republički parlament, jer kao je istakao, suština legitimiranja vlasti je republički parlament.
"Kada nemate opoziciju u parlamentu onda imate diktaturu", rekao je Manojlović.
On je rekao da ovo objedinjuje i opcije koje su govorile da na beogradske i lokalne izbore ne treba izlaziti, kao i one koje su izašle na njih, napominjući i da ima tačan plan kako će se organizirati građanska neposlušnost.
Predsjednik Demokratske stranke (DS) Zoran Lutovac prokomentirao je poziv lidera Kreni-Promeni da je DS predložila vraćanje svih mandata odmah poslije izbora u decembru 2023.
On je u izjavi za Betu ponovio da spremnost na odricanje od mandata zbog odbrane izborne volje za njega nije dilema.
"Demokratska stranke je to predložila odmah poslije decembarskih izbora kao vid pritiska za poništavanje pokradenih izbora na svim nivoima. Kao što ste mogli vidjeti ostali smo usamljeni u tome", rekao je Lutovac.
Stranka Zajedno saopćila je 4. juna da ne priznaje rezultate izbora zato što "izbori moraju biti slobodni ili ih ne smije biti" i pozvala opozicione stranke da izađu iz republičkog parlamenta i svih lokalnih skupština i da se uključe u "sveopći građanski otpor".
U saopćenju piše da ta partija nije priznala ni rezultate decembarskih izbora.
Lista Kreni-Promeni je na izborima 2. juna u Beogradu osvojila 21 mandat i predstavlja najjaču opozicionu grupaciju u glavnom gradu.
Srpska napredna stranka je u širokoj koaliciji, u kojoj su između ostalog Socijalistička partija Srbije, Srpska radikalna stranka, Zavetnici i Pokret socijalista, osvojila 64 mandata i može samostalno formirati gradsku vlast.
Opozicija tvrdi da ima većinu i u Općini Novi Beograd, najvećoj gradskoj općini. Sa druge strane, SNS tvrdi da i tu ima većinu.
Vlast je proglasila tijesnu pobjedu i u Nišu, trećem po veličinu gradu u zemlji. Gradska izborna komisija je saopćila 3. juna da je lista oko SNS-a dobila 30 mandata, kao i četiri opozicione liste, a da je manjinska Ruska stranka dobila jedan mandat. Istog dana je niški SNS saopćio da je napravio koaliciju sa Ruskom strankom i da će formirati vlast.
Niška opozicija je izrazila sumnju u konačne rezultate koje je proglasio GIK.
Šef Posmatračke misije OSCE-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Lamberto Zanier ocenio je da je uoči junskih lokalnih izbora učinjen blagi napredak u odnosu na izbore krajem 2023. godine, ali je dodao da su ostali ključni problemi poput neravnopravnih izbornih uslova, pristrasnog medijskog izvještavanja, pritisaka na birače i kupovine glasova.
Posmatračka misija Crta je tokom izbornog dana podnijela osam krivičnih prijava zbog izbornih mahinacija, uglavnom kupovine glasova.
Programski direktor ove nevladine organizacije Raša Nedeljkov je 3. juna izjavio da se izbori u Beogradu "ne mogu smatrati slobodnim i poštenim" i da su se izbori završili "poražavajuće po vladavinu prava".