Kako je svinjska DNA završila u junećem bureku: Manja odgovornost prebacuje na dobavljače

(Patria) - Nakon informacije Federalne uprave za inspekcijske poslove da su u kontrolama Pekoteke Manja u „zaleđenom mini bureku“ utvrdili prisustvo svinjskog proteina što je naknadno potvrđeno i u akreditovanoj laboratoriji Evropske unije, koja je potvrdila prisustvo svinjske DNA u bureku deklarisanom kao proizvod od junećeg mesa, otvorila su se brojna pitanja. Inspekcijski nadzor izvršen je krajem prošle godine, a rezultati testiranja su očito stigli nakadno.

Oglasila se i Krajina Klas nakon ove informacije i navela da nisu dobili zvanični izvještaj FUZIP-a.

Tvrde da im je objavom FUZIP-a nanesena poslovna šteta te da će tražiti naplatu štete načinjene ugledu kompanije.

"Ono što možemo sigurno tvrditi je da kompanija Krajina klas uopšte ne koristi svinjsko meso ili proizvode od svinjskog mesa u dijelu proizvodnih pogona u kojima se obavlja priprema i proizvodnja bureka i samim tim je nemoguće da dođe do miješanja pojedinih vrsta mesa u našim proizvodnim procesima na liniji za proizvodnju pita", navode iz kompanije.

No, ostavili su mogućnost da je negdje kod dobavljača moglo doći do predmetne kontaminacije miješanja različitih vrsta mesa nenamjernim putem.

„Iz medijskih natpisa nije jasno da li je izvještaj ispitivanja takav da je prisustvo svinjskog mesa potvrđeno u tragovima ili u određenom procentu što unosi dodatnu nejasnoću u cijeli ovaj slučaj i jasno potvrđuje da su postupci Federalnog veterinarskog inspektora potpuno neprofesionalni", dodaju u saopćenju.

Tvrde da Krajina klas redovno vrši analizu ispitivanja sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda u skladu sa zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini i prema Planu samokontrole, te da će se dodatno očitovati povodom ovog slučaja čim bude imala bilo kakve zvanične informacije obzirom da je ovo obavještenje za javnost odgovor na medijske natpise koje vidimo.

Odgovor o novonastaloj situaciji smo potražili i od Agencije za sigurnost hrane BiH.

Kako su kazali za Patriju u Bosni i Hercegovini je na snazi oko 170 propisa o hrani koje je Vijeće ministara BiH donijelo na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH u saradnji sa mjerodavnim tijelima entiteta i Brčko distrikta BiH.

Navedeni propisi omogućavaju inspekcijskim tijelima provođenje službenih kontrola hrane iz njihove nadležnosti.

„Sukladno članu 7. Pravilnika o pružanju obavijesti potrošačima o hrani ona mora biti tačna, jasna i razumljiva potrošaču, odnosno ne smije biti obmanjujuća. Obavijest o hrani mora biti takva da ne obmanjuje krajnjeg potrošača i subjekta u poslovanju s hranom, a posebno: u pogledu karakteristika hrane i njene prirode, vrste, svojstava, sastava, količine, trajanja, države porijela ili mjesta porijekla, te metode ili postupka proizvodnje, pripisivanjem učinaka ili svojstava koja ne posjeduje, nagovještavanjem posebnih karakteristika hrane kad zapravo sva istovrsna hrana ima takve karakteristike, posebno isticanjem prisustva ili odsustva određenih sastojaka i/ili hranjivih tvari, izgledom, opisom ili slikovnim prikazom, koji bi potrošaču nagovještavali prisustvo određene hrane ili sastojka, dok je, ustvari sastavni dio koji je prirodno prisutan u toj hrani, ili sastojak koji se obično koristi u toj hrani, zamijenjen drugim sastavnim dijelom, odnosno drugim sastojkom“, navode iz Agencije za sigurnost hrane BiH.

Subjekti u poslovanju s hranom, u poslovanju koje je pod njihovim nadzorom, osiguravaju usklađenost sa zahtjevima iz ovog pravilnika i odredbama drugih propisa relevantnih za njihovo djelovanje te provjeravaju usklađenost s tim zahtjevima.