(Patria) - Japanska vlada je danas odobrila plan prodaje budućih borbenih aviona nove generacije koje razvija sa Ujedinjenim Kraljevstvom i Italijom drugim zemljama, u posljednjem odmaku od poslijeratnih pacifističkih principa zemlje, javlja AP.
Očekuje se da će sporna odluka da se dozvoli međunarodna prodaja oružja pomoći da se osigura uloga Japana u zajedničkom projektu borbenih aviona i dio je koraka za jačanje japanske industrije oružja i jačanje njene uloge u globalnoj sigurnosti.
Vlada je odobrila i reviziju smjernica za prijenos opreme i tehnologije oružja kako bi se omogućilo da se koproizvedeno smrtonosno oružje prodaje drugim zemljama osim partnerima. Japan je dugo ograničavao izvoz oružja prema pacifističkom ustavu zemlje, ali je poduzeo korake za deregulaciju usred rastućih regionalnih i globalnih tenzija, posebno iz Kine.
Odluka o avionima omogućiće Japanu da po prvi put izvozi smrtonosno oružje koje proizvodi. Tokio radi s Rimom i Londonom na razvoju borbenog aviona koji će zamijeniti zastarjelu flotu američkih lovaca F-2 i Eurofighter Typhoona koje koriste britanska i italijanska vojska. Japan, koji je ranije radio na domaćem avionu pod imenom F-X, pristao je u decembru 2022. da udruži napore s britansko-italijanskim programom pod nazivom Tempest za korištenje 2035. godine. Zajednički projekat, poznat kao Global Combat Air Program ili GCAP, nalazi se u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Japan se nada da će novi avion ponuditi napredne sposobnosti koje su Japanu potrebne usred rastućih tenzija u regionu, dajući mu tehnološku prednost u odnosu na Kinu i Rusiju. Zbog svoje ratne prošlosti i razaranja koje je uslijedilo nakon poraza u Drugom svjetskom ratu, Japan ima ustav koji vojsku ograničava na samoodbranu. Zemlja je dugo održavala strogu politiku ograničavanja transfera vojne opreme i tehnologije i zabrane izvoza smrtonosnog oružja.
Protivnici su kritikovali vladu premijera Fumia Kishide jer se posvetila projektu borbenog aviona bez davanja objašnjenja javnosti ili traženja odobrenja za veliku promjenu politike. Kako bi riješila takve zabrinutosti, vlada za sada ograničava izvoz razvijenog smrtonosnog oružja na mlaznjak i obećala je da se neće vršiti prodaja za korištenje u aktivnim ratovima.
Vlada je također uvjeriavala da se revidirana smjernica za sada odnosi samo na mlaznjak i da će za to biti potrebno odobrenje vlade. Potencijalni kupci će također biti ograničeni na petnaest zemalja s kojima je Japan potpisao partnerstvo u sektoru odbrane i ugovore o transferu opreme. Nedavne ankete pokazuju da je javno mnijenje podijeljeno oko plana.
Japan je 2014. godine počeo izvoziti neke nesmrtonosne vojne zalihe, a posljednjim potezom prošlog decembra odobrio je promjenu koja bi omogućila prodaju osamdeset smrtonosnih oružja i komponenti koje proizvodi po licencama iz drugih zemalja nazad davaocima licenci. Ova promjena otvorila je put Japanu da Sjedinjenim Američkim Državama proda rakete Patriot koje je dizajnirao SAD, pomažući u zamjeni municije koju Washington šalje Ukrajini.
Kabinet je u svojoj odluci naveo da bi zabrana izvoza oružja gotovih proizvoda ometala napore za razvoj novog mlaznjaka i ograničila Japan na pomoćnu ulogu u projektu. Italija i Velika Britanija željne su prodaje mlaznjaka kako bi pokrile troškove razvoja i proizvodnje.
Kishida je tražio odobrenje vlade prije potpisivanja GCAP sporazuma u februaru, ali je to odloženo zbog otpora manjeg koalicionog partnera, stranke Komeito koju podržavaju budisti. Ovo dolazi dok Kishida planira posjetu Washingtonu u aprilu, gdje se očekuje da će naglasiti spremnost Japana da preuzme veću ulogu u partnerstvima u vojnoj i odbrambenoj industriji.
Izvoz bi također pomogao u jačanju japanske odbrambene industrije, koja je kroz povijest služila samo za samoodbrambene snage zemlje, jer Kishida nastoji ojačati vojsku. Uprkos naporima u protekloj deceniji, industrija se i dalje bori da privuče kupce.