Mašu milijardama iz Brisela, a BiH ni budžeta nema: Šamar iz EU, restrikcije ostaju, SAD oštro na HDZ, a šta je s državom?

Piše: Amina Čorbo-Zećo

Članovi Evropskog vijeća dali su 15. decembra 2022. godine prvo zeleno svjetlo i tada je Bosna i Hercegovina zvanično dobila status kandidata za članicu Evropske unije. Ovo je, prema riječima mnogih bio historijski dan za našu državu.

I onda u naredne dvije godine patnja i mrcvarenje, kako na političkom tako i na ekonomskom polju. U međuvremenu međunarodna zajednica je dostavljala izvještaje o napretku BiH koji su manje više bili i diplomatski i politički. Svaki je prikazan kao ‘nikad bolji’, a građanima je bivalo sve teže. Što je najpogubnije kako su izvještaji bivali bolji države Bosne i Hercegovine sve je bilo manje.

I tako smo tavorili i čekali drugo zeleno svjetlo, taj novi historijski dan otvaranje pregovora. I dobili smo ga.

I dok lideri 'Trojke' Elmedin Konaković, Nermin Nikšić i Edin Forto i danas slave (neka čine to, imaju pravo) i hvale se riječima Ursule von der Leyen kako je više napravljeno u zadnjih godinu dana nego svih prethodnih decenija, podsjećamo Nikšića da je i Federica Mogherini slično govorila prije nekoliko godina, neka pita Denisa Zvizdića on zna najbolje, ako ne vjeruje medijima ili svojim ušima.

Prošlo je skoro 30 godina od kraja agresije u BiH, a danas kao i većinu proteklog vremena članstvo BiH u EU izgleda poput daleke budućnosti.

I nije nikakav napredak više učinjen, osim onih neophodnih, ali je rat u Ukrajini promijenio mnogo toga. To je geopolitička situacija koja nas je ‘pogurala’ ka Evropskoj uniji.

Da je tako svjedoči i današnja, ne press konferencija ‘Trojke’, već nova vijest iz Brisela. Vijest glasi - Vijeće Evropske unije odlučilo je produžiti okvir restriktivnih mjera s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini za još dvije godine, do 31. marta 2026. godine.

Evropska unija će tako zadržati svoju sposobnost da nametne ciljane restriktivne mjere pojedincima ili entitetima koji narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni identitet Bosne i Hercegovine, navodi se na stranici Evropskog vijeća.

To znači da zeleno svjetlo za pregovore nije donijelo unutrašnju stabilnost niti prosperitet, jer restriktivne mjere mogu se uvesti i protiv onih koji ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju u zemlji ili potkopavaju Dejtonski/Pariški opći okvirni sporazum za mir.

Nova faza evropskih integracija i dalje uključuje SNSD i HDZ BiH, dvije stranke koje najviše dijele Bosnu i Hercegovinu. Jedni vrlo otvoreno, drugi mudrije kroz zakonske začkoljice.

Danas eto na historijsko slavlje Trojke u Parlamentu BiH Ambasada SAD u Sarajevu šalje alarmantno upozorenje. Ističu da bi se prijedlogom Izbornog zakona BiH kojeg predlaže HDZ BiH defakto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH! To vam je onaj mali moment koji prečesto promiče svima, iz ‘trojke’ kažu nije fer da drugi Hrvatima biraju predstavnike, odnosno to famozno ‘legitimno predstavljanje’, a Dragan Čović s tim sve uslovljava, pa i EU put.

U isto vrijeme nevjerovatno je slušati lidere Trojke koji i dalje za polaznu osnovu uzimaju ‘kompromis’, koji jeste poželjan, ali koji uporno upućuje na to da SDA nije bila spremna na to, a nikako da stvari nazovu pravim imenom. HDZ i SNSD ne odmiču od svojih stavova. Pa, to su danas kazali i Brisel i Amerika, a ‘trojka’ sve druge koji upozoravaju na to naziva populistima i nesposobnim političarima.

I zato na valu optimizma kojeg ‘Trojka’ zagovara mora imati na umu i Izvještaj Ureda direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI) Sjedinjenih Američkih Država, a gdje stoji da će se Zapadni Balkan vjerovatno suočiti s povećanim rizikom od lokaliziranog međuetničkog nasilja tokom 2024.

“Zapadni Balkan, konkretno Bosna i Hercegovina i Kosovo, spominju se u poglavlju "Konflikti i nestabilnost", a upozorava se kako bi nacionalistički lideri mogli pogoršati napetosti, te iskoristiti etničke razlike, kako bi "povećali ili zaštitili svoj regionalni utjecaj ili osujetili širu integraciju Balkana u EU ili euroatlantske institucije".

To se baš ne tiče Konakovića, Nikšića i Forte dok nabrajaju osam zaključaka iz Brisela i spominju svog četvrtog partnera EU.

Riječ je o zakonskim rješenjima (VSTV, Zakon o sudu...) i oni će kaže raditi na njima. A, šta će biti s Bosnom i Hercegovinom baš puno i ne mare. Jer nije sporno da smo na tom putu, samo je pitanje kakvi ćemo tamo stići! Za sada je sigurno da ni Budžet nemamo, dok nam spominju milijarde iz Brisela i niti jedan projekat spreman za taj novac!

Jedna istina se ipak mora potcrtati a izrekao ju je Nikšić - 'uspjeli smo prodati BiH Evropskoj uniji bez ispaljenog metka'. I jeste, halal vam vjera.