(Patria) - Sjednica Evropskog vijeća na kojoj bi, prema najavama, BiH trebalo da dobije saglasnost za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom (UN), počeće u 14.30 časova, umjesto najavljenih 12 časova.
Pretpostavke su da je ova odluka uslijedila jer se u Briselu trenutno održava Samit o nuklearnoj energiji.
Uoči početka sjednice, očekivanja su pozitivna, posebno nakon što je parlament Nizozemske juče odobrio premijeru te države Marku Ruteu da glasa u korist BiH.
Očekuje se da će istim putem krenuti i Danska, koja je uz Nizozemsku u prethodnom periodu pokazala dozu skepticizma u spremnosti BiH da krene put EU.
Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH, rekao je za BHT1 da BiH, osim evropske perspektive, dobija i niz drugih stvari.
"Odmah danas, ako se eventualno dobije zeleno svjetlo kojem se nadamo, potrebno je da pristupimo paketu reformi koje će biti vezane uz tako zvani član rasta za zapadni Balkan. Za BiH je već predviđeno preko dvije milijarde maraka za ovaj paket i sredstva će biti vezana za određeni skup reformi, zakona i strategija koje moramo usvojiti", kazao je Forto, te potom objasnio šta će konkretno dobiti resor kojim on rukovodi.
"Tražio sam da se kao prioritet stave sredstva za projekat Šćepan Polje, koja košta 100 miliona evra. Potrebno je da EU doda još jedan dio bespovratnih sredstava za finansiranje te ceste. Zatim, tu je pruga Doboj-Tuzla-Zvornik, dalje prema Srbiji koja košta 400 miliona evra u BiH. Potrebno je da tu dobijemo značajan dio bespovratnih sredstava", naveo je Forto.
On je istakao da su IPA pristupni fondovi, dobrim dijelom u BiH potrošeni na koridor 5-C i na dosadašnje projekte.
"Ovaj plan rasta koji sam pomenuo je prilika da sve to dodatno otključamo. Tu je takođe i program Digitalna Evropa kojoj trenutno pristupamo i za regiju u kojoj smo mi je predviđeno 700 miliona evra. To su ogromna sredstva, a bez njih cijela priča nema smisla. Svešćemo se na to da pričamo o nekim zakonima koji za svakodnevne živote građana u ovom trenutku ne znače puno", dodao je Forto.
Podsjećanja radi, od BiH je Evropska komisija tražila ispunjenje 14 zadataka, pa je u jednom trenutku to smanjeno na osam, a zatim na tri plus jedan.