Foto: Arhiv Patria
(Patria) - Vijeće ministara BiH ne donosi ključne odluke, tačnije ne ispunjava svoje zadatke iz 14 prioriteta, a čijim usvajanjem se otvara put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.
Iako stranke koje čine trojku (SDP, NIP i Naša stranka) često ističu da je ubrzan put BiH ka EU njihovim dolaskom na vlast, činjenice govore suprotno. Politikom kompromisa koju vješto promoviraju po medijima zapravo su udovoljavali Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću, a to su nastavili i predajom Ureda za reformu javne uprave u BiH HDZ-u, imenujući Darka Kasapa za koordinatora.
Podsjećamo da se trojka hvalila kako su konačno napravili paritet 12-12-12 u javnim preduzećima i agencijama na nivou države, ali su kasnije, kao u slučaju ovog Ureda, imenovali Srbe ili Hrvate na čelne pozicije tih institucija.
Ovaj Ured značajan je za reformu javne uprave, bez koje će BiH također teško postati članicom Evropske unije, a HDZ je na nižim nivoima vlasti davno pokazao svoj maćehinski odnos prema ovoj važnoj zadaći Bosne i Hercegovine.
Mnogo je posla pred Bosnom i Hercegovinom kada je riječ o reformi javne uprave. Iako je i predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto u svom ekspozeu govorila o tome nikada nije precizirala konkretne poteze. S druge strane HDZ BiH preko bivše ministrice finansija Jelke Milićević opstruirao je ovaj proces.
Naime, Zavod za javnu upravu, koji se nalazi u sastavu Federalnog ministarstva pravde je, između ostalog nadležan za organizaciju i unapređenje rada organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Međutim, od 14 sistematizovanih radnih mjesta popunjena su bila tek tri radna mjesta, a u Sektoru za koordinaciju reforme javne uprave nije popunjeno niti jedno radno mjesto.
Iz Zavoda za javnu upravu za Patriju su ranije isticali da pored brojnih zahtjeva Zavoda za javnu upravu, Federalno ministarstvo finansija nikada nije upisalo Zavod za javnu upravu u Registar budžetskih korisnika nije postupilo niti po jednom zaključku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kojim se nalaže tom ministarstvu da osigura sredstva za kadrovsko jačanje Zavoda.
Inače, Evropska komisija je u svom Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji od 29. maja 2019. kao jedan od četrnaest uslova navela i reformu javne uprave.
„Završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi“, stoji u Mišljenju Evropske komisije.
A, na sceni je konstantna blokada procesa reforme javne uprave u Federaciji, a kako stvari stoje moglo bi se to desiti i na državnom nivou.
(A. Čorbo-Zećo)