Picula: Neizvjesno je hoće li biti kritične mase da podrže otvaranje pregovora s BiH, Čoviće se kocka s 'crnom listom'

(Patria) - Svakako nije dobro da se gospodin Čović našao pod lupom SAD-a. Jer ako se situacija ne promijeni nabolje, oni znaju reagirati i sankcijama. A pod njom nije samo Milorad Dodik i njegova klika, već i mnogi drugi dužnosnici iz BiH, rekao je u intervjuu za Nacional Tonino Picula.

Ovaj zastupnik Socijaldemokratske partije Hrvatske u Evropskom parlamentu u intervjuu ovom mediju govorio je i o Bosni i Hercegovini.

Odgovarajući na pitanje o pismu državnog sekretara SAD ministrima vanjskih poslova BiH i Hrvatske Elmedinu Konakoviću i Gordanu Grliću Radmanu u vezi problema s Južnom plinskom interkonekcijom i insistiranju političkog lidera bh. Hrvata da oni imaju svoju plinsku kompaniju, on je rekao da "vjerovatno gospodin Čović u tom konkretnom slučaju ima neke političke razloge, koji su vjerovatno povezani i s nekim ekonomskim, energetskim i financijskim interesima".

"Američki državni sekretar sigurno ne bi pisao takvo pismo dvojici ministara vanjskih poslova da za to nema stvarne razloge. On očito taj problem doživljava kao nešto što remeti, prije svega, američke interese na zapadnom Balkanu. Odnosno, američka nastojanja da supstituira dobavne pravce za ruske energente", rekao je Picula, prenosi Politicki.ba.

Osvrćući se na "uslovno" zeleno svjetlo za početak pregovora, ako BiH ispuni određene preduslove do marta ove godine, on je kazao da mu je jako žao što BiH nije dobio datum za otvaranje pregovora na posljednjem zasjedanju Evropskog vijeća u decembru 2023.

"Očito je da BiH trpi zbog jako složene i protivrječne percepcije izvana.

Lično sam nagovarao neke svoje kolege u Evropskom parlamentu da uvjere svoje vlade u važnost podrške BiH, ali naišao sam na skepsu. I to od istih ljudi koji istodobno, recimo, izrazito podržavaju evropski put Ukrajine i Moldavije.

Oni, naime, smatraju da država koja nije načistu sama sa sobom kojim putem treba krenuti, ne zaslužuje podršku za početak pregovora".

Picula je ocijenio i da je "Milorad Dodik čovjek koji ne vjeruje u budućnost BiH, ali i čini sve da ona nema ni sadašnjost".

"Jedan je od apsurda i to što je on bio predsjednik Predsjedništva te iste države. Međutim, i gospodin Komšić javno izražava sumnju u mogućnost dobivanja datuma za početak pregovora jer je u opoziciji i nije mu stalo do toga da ta vladajuća garnitura pripiše zasluge za taj ključni iskorak.

No Brisel u ovom trenutku mora paralelno rješavati mnoge druge probleme, pa čak i uz neke pozitivne pomake do kojih je zaista došlo u BiH, nije izvjesno da će postojati potrebna kritična masa u EU za otvaranje pregovora u proljeće. Mi moramo činiti što god možemo da se to dogodi, jer je Hrvatskoj u prvorazrednom interesu da BiH napreduje", ustvrdio je.

Govoreći o Srbiji, Picula je naveo i da je Evropski parlament promptno reagirao na optužbe o izbornoj krađi. Dodao je da je Evropska narodna stranka (EPP) nastojala da se osuda ponašanja Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića, koja je pridruženi član EPP-a, ne desi.

"Čini mi se da je ipak prijeđena kritična tačka u tom toleriranju Vučića, posebno nakon krvavog incidenta u selu Banjska na Sjeveru Kosova, kada su srpske paravojne snage zatečene s prstom na okidaču. Tada je, nažalost, poginuo i jedan kosovski policajac. A Milan Radoičić, Vučićev čovjek i organizator napada, pobjegao je u Beograd i tamo se slobodno šeta, nakon dva dana provedena u zatvoru. Proces protiv njega nikako da počne. Čini se da je to prilično uozbiljilo jedan dio do sada prema Beogradu tolerantne evropske političke scene. Ali, nažalost, ne toliko da se uvedu ozbiljne sankcije protiv Vučića. Premda on stalnim prijevremenim izborima – a bilo ih je tri u posljednje četiri godine – permanentno kreira atmosferu izvanrednog stanja u Srbiji. Pomaganje Vučiću da održava stabilnost svoje vlasti, može biti opasno jer mu koristi za poticanje nestabilnosti u zemljama u kojima on i Srpska pravoslavna crkva imaju veliki utjecaj. Pritom mislim da Rs, Kosovo i Crnu Goru. No iako EU ne pokazuje naznake nekog radikalnog zaokreta u politici prema Vučićevom režimu, uvjeravam vas da Evropski parlament ne samo da će stalno prozivati Vučića, već će upozoravati i ostale evropske institucije. Ostaje, naravno, otvoreno pitanje koliko iskreno Beograd želi u EU. Srbija je sve podjeljenija oko svog puta u EU dok podrška Putinovoj Rusiji ostaje visoka", rekao je Picula.

Naveo je i da vjeruje da premijer Hrvatske Andrej Plenković ima ambicije biti visoki funkcioner Evropske unije. To uključuje i želju da bude čak predsjednik Evropskog vijeća, umjesto Charlesa Michela.

No, s druge strane, naveo je da može biti razloga da Evropski parlament raspravlja o stanju vladavine prava i poštivanju ljudskih prava u Hrvatskoj, jer je tu situacija loša.

"Nema sumnje da je Evropski parlament izrazito osjetljiv na stanje vladavine prava u pojedinim zemljama. Samo na posljednjoj plenarnoj sjednici imali smo čak dvije zemlje na tapeti – Mađarsku i Slovačku. Međutim, ovog trenutka nema naznaka da bi ono što se događa u Hrvatskoj izazvalo veću pažnju u Evropskom parlamentu. No siguran sam da premjeru Plenkoviću ne bi bilo drago ako bi Evropski parlament razmatrao stanje ljudskih prava i vladavinu prava u Hrvatskoj", kazao je Picula, prenosi Politicki.ba.