Muharem Štulanović (Foto: Arhiv)
Imam Muharem Štulanović iz Bihaća ovih dana očekuje poziv za nastavak suđenja u Okružnom sudu u Banjoj Luci. Optužen je za “povredu ugleda i časti Rs i njenih naroda”.
No, njegov slučaj više ne bi trebao biti predmet procesa pred sudom nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine 18. januara, proglasio neustavnim ovo krivično djelo u Krivičnom zakoniku Rs.
Šutnja Okružnog suda
Štulanovićev advokat Duško Tomić, za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe da, ukoliko Okružni sud u Banjoj Luci sam ne obustavi krivični postupak, on će podnijeti zahtjev da se ispoštuje odluka Ustavnog suda BiH.
– Ja ću podnijeti zahtjev zato što je to moja obveza da to podnesem, ali ćemo se pojaviti na suđenju ukoliko dobijemo pozivnicu i tom sudu predati prijedlog za obustavu i prekid krivičnog postupka. Svaki dan očekujemo poziv, a bilo bi dobro za Rs da ga nikad ne upute – rekao je Tomić.
Odredbom koju je ukinuo Ustavni sud BiH bila je predviđena kazna zatvora do tri godine za onoga “ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Rs, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu”.
Kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina bila je predviđena “ako je djelo izvršeno na način da se Rs označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim”.
Ovaj član Krivičnog zakona donesen je u julu 2021. godine u Skupštini Rs-a, nakon što je tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH. Inzkovim dopunama se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine nije podignuta nijedna optužnica za negiranje genocida, iako je Tužilaštvu BiH samo u prvoj godini primjene zakona upućeno više desetaka krivičnih prijava. Nema zvaničnih podataka o tome koliko je ukupno istraga pokrenuto u Rs-u po ukinutom članu entitetskog Krivičnog zakonika.
Šta dalje sa slučajem ‘Štulanović’?
Odluka Ustavnog suda BiH stupa na snagu dan nakon što bude objavljena u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine i time, prema pojašnjenju pravnih eksperata, važi na teritoriji cijele države. Iz Okružnog suda Banja Luka nisu odgovorili na upit RSE da li će obustaviti proces i time ispoštovati odluku Ustavnog suda BiH o ukidanju člana 280a Krivičnog zakonika Rs-a.
Advokat Duško Tomić, mišljenja je da je Ustavni sud BiH donio legitimnu odluku.
– Profesoru doktoru Muharemu Štulanoviću se sudi pred Okružnim sudom u Banjoj Luci, u Rs-u koja ne priznaje Ustavni sud i ne priznaje odluke Ustavnog suda. Ako se profesor Štulanović ne odazove na suđenje u Banju Luku koja ne priznaje ovu odluku, on ima opasnost jednu koja može izazvati po njega pogubne posljedice. U isto vrijeme ako se odazove i dođe, on sam krši Ustav BiH, jer na taj način ne poštuje odluke Ustavnog suda BiH – navodi Tomić.
Štulanović se tereti da je u januaru prošle godine tokom vjerskog obreda u kompleksu Islamsko-pedagoškog fakulteta u Bihaću, tokom predavanja, Rs nazvao “genocidnom tvorevinom”.
Rs je time, kako je navedeno u optužnici, “izložio poruzi, preziru i grubom omalovažavanju”.
Po riječima advokata Tomića, njegov klijent se na suđenju koje je počelo 10. januara izjasnio da “ne razumije” optužnicu.
– Sudi se profesoru Štulanoviću, jer je kazao da se u Rs-u desio genocid. A imamo međunarodne sudske presude kojima je utvrđen genocid u entitetu Rs. Za genocid su osuđeni i Ratko Mladić, kao komandant Vojske Rs-a i Radovan Karadžić kao predsjednik Rs-a – zaključuje Tomić.
Pravni ekspert Harun Išerić mišljenja je da bi suđenje protiv Štulanovića moralo biti prekinuto i obustavljeno, “jer ne postoji više pravno uporište za vođenje tog krivičnog postupka, svejedno u kojoj je fazi”.
Nova apelacija
Ukoliko bi, pak, sudovi i tužilaštva u Rs-u zanemarili odluku Ustavnog suda BiH, pa podizali optužnice i donosili presude po ukinutom članu Krivičnog zakonika Rs-a, građani se, po riječima Išerića opet mogu obratiti Ustavnom sudu BiH.
– I Ustavni sud BiH će morati djelovati i štititi njihova prava na pravično suđenje ili druga prava zagarantovana Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. U slučaju takve odluke danas, pravne posljedice su jasne, s obzirom na to da norma neće postojati, ona će biti izbrisana, na osnovu nje se neće moći pokretati niti voditi sudski postupci – naveo je Išerić.
Adnan Kadribašić, pravni ekspert za RSE kaže da ne vjeruje da će ijedan tužilac ili sudija, nakon odluke Ustavnog suda BiH, pokrenuti postupak u Rs-u.
– Ustavni sud je u ovom slučaju rekao da država ne može biti žrtva klevete i vrijeđanja, da državne institucije i organi posebno moraju imati visok prag tolerancije i posebno biti izložene mogućnosti kritike, čak i neistina – ističe on.
Iz Javnog tužilaštva Rs-a koje je podiglo optužnicu protiv imama iz Bihaća, nisu odgovorili hoće li poštovati odluku Ustavnog suda BiH.
– Javno tužilaštvo, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala ne može komentarisati odluke sudova, pa time ni odluku Ustavnog suda BiH – navodi se u odgovoru za RSE.
U Tužilaštvu Rs-a dodaju i da osim optužnice protiv Štulanovića, nema predmeta koji bi se odnosili na navedeno krivično djelo.
U Rs-u kažu da neće priznati odluku Ustavnog suda BiH
Na upit RSE nisu odgovorili ni u šest okružnih tužilaštava u Rs-u o tome da li provode istragu po ukinutom članu zakona, kao i da li će poštovati odluku Ustavnog suda BiH.
Iz Ustavnog suda BiH nisu odgovorili na upit RSE, šta ukoliko u Rs-u ne budu poštovali njihovu odluku.
Predstavnici vlasti u Rs-u odbacuju i najnoviju odluku Ustavnog suda BiH. Entitetski predsjednik Milorad Dodik je saopćio kako je Ustavni sud BiH “zvanično strana politička organizacija, čije odluke na teritoriji Rs nemaju nikakav značaj”.
– Mogu da zasjedaju koliko hoće, svi ti stranci tamo, za Rs oni ne postoje – poručio je Dodik u objavi na mrežama.
Dodao je da će se “smatrati nelegitimnim sve što se u tom sudu odluči dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu, jer je tako odlučila Narodna skupština Rs”.
Ustavni sud BiH u proteklih nekoliko godina na meti je napada vladajuće koalicije u Rs-u, predvođene predsjednikom tog entiteta Miloradom Dodikom, koji odluke ove najviše pravosudne instance ne provodi.