Članak

OSTALO ŠEST SUDIJA

Ustavni sud BiH pozvao zakonodavna tijela entiteta da izaberu nedostajuće sudije i ispune obaveze prema Ustavu BiH

Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti, nego je Ustavom Bosne i Hercegovine pozicioniran kao posebna samostalna i nezavisna vlast.

Izjednačen broj stranih i domaćih sudija (Foto: Arhiv)

(Patria) - Ustavni sud BiH jučerašnju plenarnu sjednicu održao je online zbog iznenadnih i objektivnih okolnosti (otkazivanja letova međunarodnih sudija uslijed loših vremenskih prilika). U radu Ustavnog suda BiH učestvuje troje stranih sudija, dok je troje domaćih sudija. U sastavu Ustavnog suda BiH nedostaje još troje domaćih sudija. Dvojicu bira Narodna skupština Rs, a još jednog bi trebao izabrati Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

Na početku plenarne sjednice Ustavni sud BiH je razmatrao Informaciju o dosadašnjim aktivnostima Ustavnog suda koje su preduzete s ciljem funkcioniranja Ustavnog suda u novonastalim okolnostima, kao i o svim budućim aktivnostima i mjerama koje će Ustavni sud preduzeti s ciljem nesmetanog funkcioniranja Suda.

U okviru ove tačke Ustavni sud je donio odgovarajuće zaključke. Jedan od zaključaka je da će Ustavni sud u narednom periodu pripremiti odgovarajuću strategiju koja će omogućiti daljnje nesmetano funkcioniranje Ustavnog suda.

"Ustavni sud ponovo poziva nadležne zakonodavne organe entiteta (Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine i Narodnu skupštinu Republike srpske) da odmah, bez daljnjeg odlaganja, ispune svoju ustavnu obavezu i izaberu nedostajuće sudije u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, a sve s ciljem da se omogući nesmetano funkcioniranje najvažnije institucije u Bosni i Hercegovini.

Naime, iako je prošlo skoro dvije godine od odlaska u penziju sudije Mate Tadića, više od godinu dana od odlaska u penziju sudije Miodraga Simovića, te iako je i sudija Zlatko M. Knežević nedavno otišao u prijevremenu penziju na vlastiti zahtjev, nadležni zakonodavni organi entiteta ne biraju nedostajuće sudije u Ustavni sud, čime direktno krše i podrivaju Dejtonski mirovni sporazum i u okviru njega Aneks IV Ustava Bosne i Hercegovine", navodi Ustavni sud.

U tom smislu podsjećaju da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, utemeljen članom VI Ustava Bosne i Hercegovine kao nezavisni čuvar Ustava, najviši garant zaštite vladavine prava u BiH i institucionalni garant za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ustanovljenih Ustavom Bosne i Hercegovine i instrumentima Aneksa I Ustava.

"Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti, nego je Ustavom Bosne i Hercegovine pozicioniran kao posebna samostalna i nezavisna vlast koja, na osnovu Ustava, djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta vlasti i kao takav nije im dužan polagati račune. Samo Ustavni sud Bosne i Hercegovine može donositi propise i opće akte koji se tiču njegovog rada i njegove uloge utvrđene Ustavom Bosne i Hercegovine. Iz svega ovoga proizlazi da Ustavni sud BiH u ustavno-pravnom sistemu Bosne i Hercegovine uživa potpunu samostalnost i nezavisnost od bilo koje grane vlasti, a što mu je dao isključivo Ustav Bosne i Hercegovine. Ustavni sud naglašava da i u ovim izuzetnim i veoma izazovnim okolnostima Ustavni sud ima potpuni legalitet i legitimitet u svom radu, a što crpi direktno iz Ustava Bosne i Hercegovine i svojih Pravila, koja Ustavni sud donosi na osnovu Ustava BiH. Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće i svako njihovo nepoštovanje predstavlja krivično djelo", napomenuli su iz Ustavnog suda BiH.

#Federalniparlament #nedostajućesudije #NSRs #odluke #Ustav #Ustavnisud #BiH