Foto: Arhiv
Piše: A. Čorbo-Zećo
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Layen 22. januara dolazi u zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini. Portal Istraga.ba saznaje da ona i drugi zvaničnici EU razmatraju mogućnost da skrate listu od 14 prioriteta Evropske komisije koji su postavljeni kao uslovi pred Bosnu i Hercegovinu u procesu integracija.
Odmah nakon objave ove vijesti ponovo je zavladala euforija, jednaka onoj kada smo dobili kandidatski status, ili nakon izvještaja o BiH za kojeg su političari u BiH (oni vladajući) tvrdili da je najbolji ikada!? Naravno, da je sve to daleko od stvarnosti, posebno zbog nejedinstva unutar same Evropske unije, pa i skraćivanje zahtjeva neće mnogo pomoći BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji.
Za one zaboravne podsjetit ćemo na Mađarsku ili pak Nizozemsku, koja je apsolutno jasna kada je riječ o proširenju EU, odnosno eventualnom pristupanju BiH u ovu zajednicu.
Nakon Izvještaja Evropske komisije akteri državne vlasti, naročito sarajevske trojke, euforično su poručili kako je to bio historijski dan, od toga do danas nismo se pomjerili niti jedan korak, jer državni Parlament nije bio u stanju usvojiti ni Zakon o sprečavanju pranja novca.
Nizozemska politika je jasna, država kandidat mora ispuniti uslove, pa tek onda poduzeti naredne korake.
"Država kandidat mora ispuniti sve uslove prije nego što se može poduzeti sljedeći korak u procesu pristupanja. U tom procesu Nizozemska i dalje ostaje posvećeni partner, podržavajući države kandidate u njihovim reformskim procesima", rekli su ranije Patriji iz Ministarstva vanjskih poslova Nizozemske.
Šta onda BiH znači skraćivanje liste prioriteta, ako nismo u stanju sami izabrati ono oko čega se možemo dogovoriti, a očito je je da u ovom trenutku nema dodirne tačke, iako nas vlast uvjerava drugačije.
Sve je manje optimizma s obzirom da dolaze pregovori o Izbornom zakonu BiH, a u u prethodnom periodu ovo je bio gorući problem, a sada još veći, jer i Republika srpska planira usvajanje svog Izbornog zakona!
Etnički koncept konstituentnosti ne postoji u razvijenoj civilizaciji Zapada i Evropske unije, pa se Bosna i Hercegovina kao kandidat mora prilagoditi tim vrijednostima, ali uz zahtjeve HDZ-a i Dragana Čovića teško ostvarivo.
Neprincipijelnost samog Brisela dodatna je omča oko vrata BiH i njenog putu ka EU, a posjete zvaničnika Bosni i Hercegovini ne donose ništa konkretno, jer ma koliko oni spuštali kriterije za ulazak BiH u EU, činjenica je da, iako postoji konsenzus za EU integracije, ne postoji trenutno tema niti pitanje koje bi bez blokada i uslovanjavanja vladajuće stranke usvojile i približile BiH Evropskoj uniji.
A, i dalje postoje zemlje članice EU koje su jasne u svojim zahtjevima - nema proširenja bez ispunjavanja svih uvjeta, a te zemlje imaju pravo veta, i stoga je pametnije biti čvrsto nogama na zemlji, nego letjeti u oblacima s nadom koja posljednja umire.