Skroman, prosjački Nacrt budžeta Kantona Sarajevo

Piše: Muamer Bandić (zastupnik Stranke za BiH u Skupštini KS)

Prema podacima Porezne uprave FBiH za prvih devet mjeseci ove godine, Kanton Sarajevo bilježi najveću ekonomsku aktivnost i apsolutni je lider po obimu novčanih transakcija registriranih putem fiskalnih uređaja u FBiH sa ukupnim udjelom u prometu Federacije BiH od ravno 30 posto. Jednostavnije rečeno, ovo pokazuje da se skoro svaka treća marka u Federaciji BiH obrne u Kantonu Sarajevo!

Stoga sam naprosto iznenađen skromnim, šupljim i neozbiljnim prijedlogom Nacrta budžeta Kantona Sarajevo za 2024. godinu koji je izradila Vlada KS. U ovom potpuno beskrvnom Nacrtu budžeta primjetan je nedovoljan nivo izdvajanja za kapitalne projekte u svim oblastima djelovanja, a posebno nema izdvajanje za kapitalne projekte izvan kreditnog zaduživanja.

Evidentno da je veliki broj kapitalnih projekata u Kantonu Sarajevo na čekanju zbog nepripremljenosti dok se uvode nova zaduživanja za nove nespremne projekte, koja nas udaljavaju od rješavanja prioriteta utvrđenih postojećim politikama i Strategijama razvoja. Isto tako, nimalo nije ohrabrujući pokazatelj da se godišnje obaveze za vraćanje kredita približavaju zakonom utvrđenom limitu od 10%, što znači da u godinama koje slijede, a ukoliko dođe do pada budžetskih prihoda, možemo očekivati da će Kanton Sarajevo doći u situaciju da se više neće moći zadužiti za bilo koji važan kapitalni projekat.

Ovo nije nimalo ohrabrujuća situacija s obzirom na realne infrastrukturne i razvojne potrebe Kantona Sarajevo u oblasti odlaganja i zbrinjavanja otpadom, gdje je potrebno iznaći alternativno rješenje i novu lokaciju za Regionalni centar za upravljanje otpadom. Zatim, tu je neophodnost kapitalnih ulaganja u oblasti vodovodne i kanalizacione infrastrukture za koje postoje stotine projekata pripremljenih ili u fazi pripreme, a koji su na čekanju.

Pa kada uzmemo u obzir da još uvijek nije riješena ni primarna saobraćajna mreža, pa da domovima zdravlja i ambulantama još uvijek nedostaje veliki broj ljekara i medicinskog osoblja i da ovi ljudi rade u objektima kojima je potrebna hitna rekonstrukcija. A ako išta zahtijeva hitnu intervenciju u Kantonu Sarajevo, onda su to saobraćajna infrastruktura i zdravstveni sistem i to tako da se ovi problemi riješe na pravi način zbog naših građana.

Dalje, potrebno je ulaganje i u oblasti odgoja i obrazovanja, kroz sanaciju i rekonstrukciju objekata i povećanje sigurnosti kroz ograđivanja i uvođenje videonadzora. Potrebna nam je i izgradnja novih objekata, posebno vrtića, jer su trenutni kapaciteti javnih ustanova ograničeni.

Da ne pominjem pravosudne institucije i javne ustanove kulture, od kojih su mnoge još uvijek neriješenog statusa i kontinuiranom problemu sa kapacitetom prostora u kojima rade. Neophodno je i rješavanje problema održavanja objekata u kojima djeluju Centri za socijalni rad i druge socijalne ustanove, kao i smještaj socijalno ugroženih građana Kantona Sarajevo.

Olimpijsko Sarajevo zaslužuje i izgradnju modernog nacionalnog stadiona sa pratećim sportsko - rekreativnim sadržajima. Nužna su i veća izdvajanja za rješavanje stambenog pitanja mladih i boračke populacije, te ulaganje u industrijske zone, kako bismo omogućili ekonomski rast i otvaranja novih radnih mjesta. Potrebna su veća izdvajanja i za sigurnost, ulaganjima u opremljenost Uprave policije, kako bi se postavio videonadzor na svim važnijim saobraćajnicama i saobraćajnim čvorištima u Kantonu Sarajevo.

Najgori dio od svega je da projekti nisu utvrđeni po prioritetima ni po stepenu pripremljenosti za realizaciju, a logično bi bilo da se u narednoj godini izdvoje finansijska sredstva za rješavanje imovinsko - pravnih odnosa za one projekte koji su već odobreni regulacionim planovima i koji su od interesa za Kanton Sarajevo. Ukoliko se to ne desi, Klub zastupnika Stranke BiH u Skupštini Kantona Sarajevo će dati svoje konkretne prijedloge kroz amandmane.

Dio koji je pohvalan je povećanje osnovice na 3,85 svim uposlenicima koji su na budžetu Kantona Sarajevo, ali smatram da se ista u narednom periodu treba povećavati u skladu sa povećanjem troškova života.

Vlada KS nastavlja sa već ustaljenom praksom da se sve više finansijskih sredstava izdvaja iz budžeta za pokrivanje troškova poslovanja javnih preduzeća, što nije dugoročno održivo rješenje, a nažalost dugo najavljivanih reformi u ovoj oblasti nema, niti su na vidiku.

Za mnoge javne ustanove iz oblasti socijalnog rada, socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica, boračke populacije potrebno je urediti pravilnike, te kreirati Strategije koje bi imale mjerljive rezultate. Također, u oblasti privrede i poljoprivrede, podrške prema malim i srednjim preduzećima i start-upovima do sada nisu urađene analize koje bi mjerile efekte istih, a tu nam rezultati politika moraju biti egzaktni i vidljivi.

Bez povećanja ukupnog budžeta teško da će se ispuniti očekivanja građana Kantona Sarajevo i riješiti bilo koji od nagomilanih problema koji ometaju normalan život i koče dalji urbani razvoj našeg grada. Posebno je nedovoljan, neambiciozan i nesrazmjeran u poređenju sa realnom ekonomskoj moći i značaju Kantona Sarajevo u ekonomiji naše države. Nacrt budžeta kakav trenutno jeste, skroman i prosjački u tolikoj mjeri, da će građani Sarajevo sutra moći klicati: Sarajevo radi, a Hercegovina se gradi!