S hrvatskom politikom koja nastavlja zločinačke ciljeve ne može se graditi država, probosanske snage moraju promijeniti odnos

(Patria) - Javna ustanova Fond Memorijala Kantona Sarajevo sinoć je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, povodom šeste godišnjice presude Haškog tribunala u predmetu "Prlić i ostali", priredila projekciju dokumentarnog filma "Pravda" i promociju fotomonografije "Heroji Mostara".

Između ostalih, prisutnima se obratio i direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Rasim Muratović, koji je poručio kako je Haški tribunal uradio veliki posao, utvrdivši nekoliko važnih činjenica koje se nikada ne smiju zaboraviti.

- Utvrđeno je da je izvršena agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu od strane Savezne Republike Jugoslavije i Republike Hrvatske, odnosno da su izvršeni udruženi zločinački poduhvati.

To su činjenice koje ostaju do Sudnjeg dana - kazao je Muratović, uputivši zamjerke na račun pravosuđa u Bosni i Hercegovini koje, kako je naveo, nije presudilo brojne zločince koji su bili dijelom pomenutih zločinačkih poduhvata.

- Na 848 predmeta ratnih zločina pala je prašina, niko ih nije pipnuo, a 'vamo vade neke optužnice koje su pisane u Beogradu, kao što je "Dobrovoljačka" - kaže Muratović u razgovoru za Novinsku agenciju Patria.

Vijeće ministara BiH prije nekoliko dana donijelo je zaključak o Revidiranoj strategiji za procesuiranje ratnih zločina, kojim se predviđa da najsloženije slučajeve procesuira Tužilaštvo BiH, a sve ostale niži nivoi pravosuđa, koji često odbacuju slučajeve pravdajući to nedostatkom dokaza.

Muratovića smo pitali možemo li onda očekivati nastavak progona branilaca Bosne i Hercegovine, dok će slučajevi zločina Vojske Republike srpske (VRs) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) biti odbačeni na nižim nivoima pravosuđa?

- Nije to prvi put da se vrši revidiranje te strategije, ona je revidirana i 2003., 2005., pa i 2008. godine. Ako nastave raditi kao što su i dosad, onda se to treba i očekivati.

Haški tribunal u više ih je navrata podsjećao na tih 848 predmeta. Sva ova udruženja više su puta upozoravala na to, vršila na određeni način pritisak na Tužilaštvo, međutim to nije pomagalo.

Dakle, očigledno je da se radi o nekim politikama koje su nakrivo usmjerile taj segment rada Tužilaštva - govori Muratović.

Našeg sagovornika pitali smo i kako u ulozi direktora Instituta može pomoći da se spriječi naum Vijeća ministara BiH i nadzornog tijela o ad-actiranju haške "A" liste, na kojoj su i mnogi zločinci iz Hercegovine i srednje Bosne, odnosno komandni i drugi vojni kadrovi HVO-a?

- Ja to nikako ne mogu s ove funkcije. Mi sarađujemo s Tužilaštvom na način da, ako nam iz te institucije kada rade određeni predmet traže neke podatke, a mi ih imamo, mi im to i proslijedimo.

Prosljeđujemo im i sve naše objavljene naučne radove, monografije, studije. Na taj način mi možemo pomoći. A na bilo koji drugi način, da vršimo ulogu politike, to svakako ne - rekao je Muratović.

Tokom sinoćnjeg skupa, između ostalog, rečeno je i da hrvatska politika ni do dan-danas nije odustala od ciljeva zbog kojih su počinjeni zločini na jugu Bosne i Hercegovine, za koje je osuđena "haška šestorka".

Muratović kaže da od tih svojih zacrtanih ciljeva nikada neće odustati ni velikohrvatska, a niti velikosrpska politika.

- Tim politikama nema lijeka. Jedini lijek koji ja ti vidim je onaj sa druge strane - da naši ljudi sa pozicija na kojima rade, djeluju ispravno, kao što su naprimjer Sud i Tužilaštvo.

Od 2005. pa do danas samo Vlada Norveške uložila je 28 miliona eura u poboljšanje rada sudova i tužilaštava na svim nivoima Bosne i Hercegovine, kako bi imali bolju infrastrukturu i uslove za rad.

Moj je utisak, a mislim da me on ne vara, da su određene politike revidirane strategije skrenule s Odjela za ratne zločine ka nekom drugom pravcu.

Klasičan je primjer predmet "Dobrovoljačka". Slučaj Ejupa Ganića je završen na nekim drugim sudovima, i umjesto tih 848 predmeta, najednom se aktuelizira optužnica pisana u Beogradu. To je jedan paradoks. I s ove pozicije ja ne mogu učiniti ništa. Mogu politike, mogu političari.

Imamo ministarstva pravosuđa na nivou države, Federacije BiH, na kantonalnim nivoima. Imaju određene komisije koje prate rad sudova i tužilaštava. One s vremena na vrijeme moraju da vrše nadzor, reviziju njihovog rada - dodaje Muratović.

Upitali smo ga i može li se i kako s takvom hrvatskom politikom graditi bolja budućnost i država Bosna i Hercegovina?

- S takvom nažalost ne može. Ja sam sinoć rekao da je Haški tribunal uradio kolosalan posao - dokazao je udružene zločinačke poduhvate, dokazao da se radi o međunarodnom oružanom sukobu, da se radi o agresiji Republike Hrvatske na suverenu, nezavisnu Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Hrvatska je Dejtonski mirovni sporazum potpisala kao učesnica tog sukoba, iako nam često u javnim istupima podvaljuju da su oni nekakvi garanti i svjedoci tog sporazuma. Ne, oni su učesnici u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini. I Srbija i Hrvatska.

Dakle, do njih je, moraju revidirati te svoje politike. Ja tu nisam optimista, ali jesam optimista kad je u pitanju ova druga strana - borba za pravdu kroz sudove i tužilaštva, da se to radi na adekvatan način i procesuira tih 848 predmeta. Dovoljno im je da imaju šta raditi u narednih 20 godina.

Radi se o "A" listi ljudi za koje postoji osnovana sumnja da su počinili ratne zločine. Ti predmeti su kompletirani, treba organizovati suđenja i to je to. Vrlo jednostavno - zaključuje Muratović u razgovoru za Patriju.

(D. Kovač)