Evropska komisija o BiH: Nema napretka u pravosuđu, socio-ekonomskim reformama i borbi protiv korupcije

(Patria) - Evropska komisija objavila je ključne dijelove Izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu. Zaključak je da Evropska komisija nije Evropskom vijeću preporučila da otvori pregovore sa BiH niti će takva odluka biti razmatrana na decembarskom zasjedanju. Naredni izvještaj o napretku bit će objavljen u martu 2024. godine.

Iz Komisije podsjećaju da su Opći izbori održani oktobru 2022. a da je visoki predstavnik više puta intervenirao u izborni zakon uključujući i noć izbornog dana, što je, prema OSCE/ODIHR-u, dovodilo u pitanje pravnu sigurnost.
Sva zakonodavna i izvršna tijela na državnom i entitetskom nivou uspostavljena su do maja 2023. Novo Vijeće ministara na državnom nivou stupilo je na dužnost krajem januara, uz podršku vladajuće koalicije koja uključuje SNSD, HDZ BiH i 'trojku' (SDP, NiP, Naša stranka). U martu je usvojen državni budžet za 2023. Novo Vijeće ministara poduzelo je značajne korake u usvajanju reformi EU nakon dodjele statusa kandidata: usvojilo je strategiju o organiziranom kriminalu, ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, kao i strategije i akcioni planovi o migracijama i terorizmu. Imenovao je i nadzorno tijelo za provođenje nacionalne strategije procesuiranja ratnih zločina. Kontakt tačka sa Europolom konačno je počela sa radom u junu 2023. Vijeće ministara je također usvojilo set nacrta zakona, posebno o: integritetu u pravosuđu; prevencija torture (određivanje Ombudsmana kao nacionalnog preventivnog mehanizma); stranci; i sloboda pristupa informacijama. Parlament ih je usvojio u avgustu i septembru 2023.

Ustavni sud BiH i presude ESLJP-a

Određeni broj odluka Ustavnog suda BiH tek treba da se u potpunosti provede, uključujući i državnu imovinu. Ustavni sud je suspendovao ili ukinuo nekoliko pravnih i političkih akata entiteta Republika Srpska. Entitetsko rukovodstvo je opredijeljeno za provođenje takvih zakona, međutim, ugrožavajući pravnu sigurnost. Entitetska skupština pozvala je ustavne sudije na državnom nivou da podnesu ostavke, a u junu 2023. legalizirala je neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i neprovođenje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavni sud i kršenje ustavnog i pravnog poretka zemlje. Skupštine oba entiteta trebale bi brzo imenovati sudije na upražnjena sudijska mjesta i osigurati pun sastav Ustavnog suda.
Još uvijek su potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom presudom Sejdić-Finci.

Nema socio-ekonomskih reformi

Nisu poduzeti nikakvi koraci za razvoj socio-ekonomskih reformi u skladu sa preporukama Komisije i zajedničkim zaključcima ekonomskog i finansijskog dijaloga. Kontinuirane protekcionističke mjere su predmet zabrinutosti u implementaciji SSP-a. Politički dijalog u okviru SSP-a obnovljen je nakon njegove političke blokade 2021.-2022. Bosna i Hercegovina još uvijek nije izradila nacionalni plan za usvajanje acquis-a EU (NPAA), kako to zahtijeva SSP.
Postignut je određeni napredak u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP). Bosna i Hercegovina je značajno poboljšala svoje usklađivanje sa vanjskom politikom EU. Entitetske vlasti i stranke Republike Srpske zalagale su se za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, osporavajući usklađenost te zemlje sa izjavama EU i opstruirajući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije. Bosna i Hercegovina je pokrenula ratifikaciju dva regionalna sporazuma o mobilnosti, a isto treba učiniti i za sporazum o besplatnom putovanju sa ličnim kartama.

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema i ostvarila je određeni napredak u reformi javne uprave (PAR). Poduzeti su neki pozitivni koraci usvajanjem aranžmana za koordinaciju reforme javne uprave („zajednička platforma“), uključujući tijelo za donošenje političkih odluka; provođenje sveobuhvatnog upravljanja javnim finansijama širom zemlje, poboljšanje kapaciteta za javne konsultacije na državnom nivou i procjenu regulatornog uticaja u entitetu Republika Srpska, usvajanje strategije upravljanja ljudskim resursima u entitetu Federacija, unapređenje stručnog usavršavanja i ocjenjivanja rada u entitetu Federacije i na državnom nivou, i usvajanje Zakona o slobodi pristupa informacijama, s ciljem poticanja proaktivnog objavljivanja i transparentnosti.
Bosna i Hercegovina treba da dovrši suštinske korake za poboljšanje cjelokupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordinisanog pristupa kreiranju politika na nivou cijele zemlje.

Pravosuđe bez reformi, nema napretka u borbi protiv korupcije

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi priprema kada je u pitanju pravosuđe. Određeni napredak je postignut u ovoj oblasti. Bosna i Hercegovina je u septembru 2023. godine izmijenila Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) s ciljem uspostavljanja sistema za provjeru imovinskih prijava sudija, tužilaca i članova VSTV-a, ali sa promjenama u odnosu na verziju na kojoj je Konsultirana je Venecijanska komisija. Takve promjene ometaju djelotvornost sistema prijavljivanja imovine i stoga ih je potrebno dopuniti. Vijeće ministara je također imenovalo novo nadzorno tijelo koje će nadzirati provođenje nacionalne strategije za ratne zločine. Nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa nisu poboljšani. Izvršna i zakonodavna vlast nisu usvojile dodatne mjere zaštite. U primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u karijeri i sukobu interesa sudija i tužilaca i dalje postoji nedosljednost i preširoka diskrecija. Uporni i evidentni znaci pogoršanja i dalje zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe. Loše funkcionisanje pravosudnog sistema nastavilo je da podriva uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Određeni napredak je postignut u borbi protiv organizovanog kriminala. Vijeće ministara usvojilo je strategiju o organiziranom kriminalu, strategiju i akcioni plan za borbu protiv terorizma, ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Kontakt tačka za saradnju sa Europolom počela je sa radom u junu 2023. godine. Ministarstvo pravde tek treba da podnese Vijeću ministara na usvajanje nacrt državnog zakona o sprječavanju sukoba interesa u skladu sa evropskim standardima. Iako su postojale neke optužnice koje se odnose na korupciju na visokom nivou, ukupni rezultati u sprečavanju i suzbijanju korupcije (uključujući i na visokom nivou) ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organizovanog kriminala, zbog neusaglašenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne koordinacije i veoma ograničene razmjene obavještajnih podataka. Kriminalne organizacije iskorištavaju pravne i administrativne rupe.

Policija je osjetljiva na političko uplitanje. Finansijske istrage i zapljena imovine su takođe uglavnom neefikasne. Proaktivni pristup je i dalje od suštinskog značaja za suzbijanje kriminalne infiltracije u političkim, pravnim i ekonomskim sistemima. Saradnju sa Eurojustom i Evropskim javnim tužilaštvom (EPPO) tek treba pojačati. Nadovezujući se na neke operativne uspjehe u 2023. godini, Bosna i Hercegovina treba nastaviti svoje napore u borbi protiv terorizma i trgovine drogom i mora povećati svoje kapacitete za to. Hitno je potrebno usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.

Došlo je do nazadovanja u garantovanju slobode izražavanja i slobode medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i osiguranje finansijske održivosti javnog RTV sistema. Krivične kazne za klevetu, ponovo uvedene u entitetu Republika Srpska u julu 2023. godine, ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i medija.

U septembru 2023. godine, nacrt zakona koji cilja grupe civilnog društva kao „strane agente“ također je usvojen u prvom čitanju u Skupštini entiteta Republika Srpska; ako se u potpunosti usvoji, to bi označilo još jedan za žaljenje i neosporan veliki korak unazad.

Bosna i Hercegovina je nastavila poduzeti korake za poboljšanje upravljanja migracijama. Bosna i Hercegovina je usvojila novu strategiju i akcioni plan o migracijama i azilu i sada ih treba implementirati. U septembru 2023. usvojen je Zakon o strancima. Velike slabosti i dalje podrivaju pružanje neophodne pomoći. Bosna i Hercegovina treba hitno pojačati napore kako bi osigurala pristup azilu i ojačala upravljanje granicama. Bosna i Hercegovina na zadovoljavajući način provodi strategiju integrisanog upravljanja granicom i trebala bi na vrijeme usvojiti strategiju i akcioni plan za 2024-2029.
Što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Saradnja i koordinacija kreiranja ekonomske politike na državnom nivou i među entitetima dodatno su se pogoršali. Kao rezultat toga, unutrašnje tržište zemlje ostaje fragmentirano, što negativno utiče na poslovno okruženje. Nezaposlenost je i dalje veoma visoka, a migracija radne snage i dalje traje. Program ekonomskih reformi (ERP) zemlje i dalje je lošeg kvaliteta, a implementacija reformi je ograničena.
Kvalitet obrazovanja je ostao nizak, a zemlja i dalje zaostaje u energetskoj i digitalnoj tranziciji. Kao odgovor na promjene u globalnoj potražnji, došlo je do određenog strukturnog prilagođavanja, s fokusom dodane vrijednosti na usluge, kao što su trgovina, IT i turizam. Ekonomska integracija sa EU i dalje je visoka, ali ukupna trgovina je ispod potencijala.

Tokom izvještajnog perioda postignut je ograničen napredak u većini poglavlja pravne stečevine EU.

Trebalo bi ukinuti etničke procedure glasanja u Vijeću za konkurenciju i Vijeću za državnu pomoć i uspostaviti fond za finansijsku stabilnost kao dio okvira za rješavanje problema banaka. Ovaj klaster je ključan za pripreme Bosne i Hercegovine da ispuni zahtjeve jedinstvenog tržišta EU i veoma je važan za ranu integraciju i razvoj Zajedničkog regionalnog tržišta, kao i da bi zemlja imala koristi od Ekonomskog i investicionog plana i novog Plana rasta za zapadni Balkan.